Teško bi bilo u Hrvatskoj pronaći osobu koja ne zna što je kolinje. Čak i ako u njemu ne sudjelujete, ono je dio tradicije Hrvata; nakon višemjesečnog hranjenja slijede klanje svinje i prerada mesa.
Na toj ideji se metaforički temelji naziv jedne od financijski najrazornijih internetskih prijevara, pig butchering, odnosno „svinjokolja“. Shema se razvila u jugoistočnoj Aziji, ali danas je globalna. Prevarant žrtvu najprije „tovi“ pažnjom i obećanjima, a zatim joj uzima novac. Proces može trajati mjesecima.
Jedan dokumentirani slučaj počeo je na LinkedInu, poslovnoj ženi javila se osoba koja se predstavljala kao „Fei Kuang“. Nakon što je žena spomenula da već ima kriptovalute, osoba iza profila ponudila joj je pomoć i nagovorila je da sredstva prebaci na drugu platformu. Na ekranu je gledala kako njezin navodni ulog raste pa je nastavila uplaćivati. Kada je pokušala povući novac, zatražen je „porez“ od 20 posto, a novi zahtjevi nizali su se dok nije shvatila da je prevarena. Prema američkom Ministarstvu pravosuđa, izgubila je oko 2,5 milijuna dolara.
Prema FBI-jevu izvješću za 2025., prijavljeni gubici od prijevara s ulaganjima u kriptovalute u SAD-u dosegnuli su 7,2 milijarde dolara. No brojke ne pokazuju cijelu štetu. Kada prijevara izađe na vidjelo, žrtva ne otkriva samo da je izgubila novac nego i da osoba s kojom je mjesecima razgovarala nikada nije bila ono za što se predstavljala.
Upravo se tu pig butchering susreće s oblikom online nasilja nazvanog catfishingom, odnosno stvaranjem lažnog internetskog identiteta. Catfishing opisuje način na koji se uspostavlja odnos koji zapravo ne postoji, dok je kod pig butcheringa krajnji cilj uzeti novac. No, iza lažnog profila ne mora uvijek stajati financijski motiv. Razlozi mogu biti pažnja, osveta, potreba za kontrolom ili seksualno iskorištavanje.
Zato te dvije pojave nema smisla objašnjavati odvojeno. Netko tko catfishing smatra samo neugodnom internetskom romansom možda neće prepoznati da dopisivanje i stvaranje bliskosti mogu biti priprema za uzimanje novca. Ako, pak, pig butchering svedemo samo na lažnu platformu za ulaganje, propuštamo njegov ključni dio, odnos koji je prevarant prije prve uplate izgradio sa žrtvom. Upravo na tom povjerenju cijela prijevara počiva.
U slučaju 17-godišnjeg Jordana DeMaya iz Michigana lažni profil nije vodio prema ulaganju, nego prema ucjeni. Počinitelji su kupovali hakirane profile, predstavljali se kao djevojke i prikupljali podatke o svojim žrtvama. Nakon što bi dobili intimne fotografije, spajali su ih s fotografijama obitelji i prijatelja te prijetili objavom ako ne dobiju novac.
U prvom tromjesečju 2025. linije europske mreže Insafe primile su više od 13.800 kontakata zbog problema na internetu. Seksualna ucjena djece činila je devet posto kontakata, a njezin je udio porastao 36 posto u odnosu na prethodno razdoblje. Hrvatski MUP navodi da su takvi slučajevi zabilježeni i u Hrvatskoj te upozorava da plaćanje ili slanje novih fotografija ne prekida ucjenu.ž
Kako se zaštititi
Profilna fotografija nije dokaz identiteta, treba je provjeriti obrnutom internetskom pretragom, a podatke o osobi neovisno o poveznicama koje šalje. Videopoziv može pomoći u provjeri identiteta, ali zbog mogućnosti manipulacije snimkom ne treba biti jedini dokaz. Odbijanje videopoziva, odgađanje susreta, brzo izjavljivanje ljubavi, inzistiranje na tajnosti i savjeti o ulaganju znakovi su upozorenja.
Ne treba slati novac, bankovne podatke, jednokratne kodove ni intimne snimke osobi koju poznajemo samo s interneta. Ne treba ni instalirati aplikacije za udaljeni pristup ili dijeliti zaslon. Prije slanja novca ili osjetljivog sadržaja treba razgovarati s osobom od povjerenja.
Ako je novac već uplaćen, potrebno je odmah kontaktirati banku, sačuvati poruke i podatke o transakcijama te slučaj prijaviti policiji. Ako netko prijeti objavom intimnog sadržaja, ne treba platiti niti slati još materijala. Komunikaciju treba sačuvati kao dokaz, prekinuti kontakt i potražiti pomoć. Dijete treba odmah uključiti odraslu osobu od povjerenja, a prijava se može podnijeti policiji i putem MUP-ova sustava Red Button.
Žrtve često šute jer ih je sram što su povjerovale osobi iza profila. Upravo na to počinitelji računaju. Razgovor s bliskom ili stručnom osobom nije priznanje naivnosti, nego prvi korak prema prekidu njihove kontrole.
*Sadržaj nastao uz pomoć AI alata