Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 115
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
31.01.2014. u 12:00

Hrvatsko Podunavlje nije zaboravljeno, dovršava se najveći projekt hrvatske kulture Vukovar-Vučedol-Ilok, vrijedan 276 mil. kn

Kada je u listopadu 1997. godine u Borovu naselju otvoren Mjesec hrvatske knjige, brojni su hrvatski knjižničari, pisci i novinari posjetili i ruševinu vukovarskog dvorca Eltz. Reintegracija hrvatskog Podunavlja tada još nije bila završena. Kulturnjačka karavana iz Zagreba uz pratnju ruskih vojnih transportera ipak je provedena središtem Vukovara, a uz barokno-klasicističko Eltzovo zdanje, koje je izgledalo kao divovski ementaler, goste je dočekala Ruža Marić, ravnateljica vukovarskog Gradskog muzeja.

Rekla je kako je njihovim posjetom simbolično otpočela obnova muzeja… Kada je prošlog četvrtka u istom tom, reintegriranom Vukovaru ista ta Ruža Marić pozdravljala goste na svečanosti otvaranja stalnog postava vukovarskog Gradskog muzeja u potpuno obnovljenom dvorcu Eltz, završen je važan ciklus u vukovarskoj povijesti. A stalnim postavom vukovarskog muzeja odaslana je i važna poruka i Hrvatskoj i svijetu, i to ne samo baštinska i kulturnjačka nego i politička.

Poruka je to po kojoj je Vukovar grad svih svojih građana, grad i većinskog, ali i manjinskih stanovništava, grad tolerancije – vjerske i nacionalne. Ima taj vukovarski muzej čiju koncepciju potpisuje baš Ruža Marić i nekoliko prostorija posvećenih Domovinskom ratu. Sa zidova dostojanstvenih podsjetnika na mučnu nedavnu vukovarsku povijest može se saznati i nevjerojatna sudbina vukovarskog muzeja.

Šteta od 348 milijuna kuna

U ratu je iz muzeja otuđeno i nestalo 29.758 predmeta!? Od toga su uništena njih 804, dio nikada nije pronađen, dok je 2001. u Vukovar iz Srbije vraćeno 14.775 predmeta. Ukupna ratna šteta na vukovarskoj spomeničkoj baštini iznosi 438 milijuna kuna.

Bolan je i podatak da je na stratištu Ovčari identificirano tijelo Stjepana Petrovića, voditelja zbirke Bauer. Ratne trublje valjda su ušutjele, a dvorac Eltz sa svim svojim pripadajućim zgradama zasjao je u punom sjaju koji je zadivio i grofa Georga Eltza koji je obećao da će uime obitelji darovati dvorac građanima Vukovara. I premda se u javnosti tako često tvrdi da je Hrvatska zaboravila i na Podunavlje i na Vukovar, činjenica je da je najveći projekt hrvatske kulture u posljednjih dvadeset godina, baš projekt Vukovar-Vučedol-Ilok, čija se ukupna vrijednost otprilike 276 milijuna kuna, a koji se realizira uz sredstva Razvojne banke Vijeća Europe. Nakon otvaranja Muzeja grada Vukovara, krajem godine očekuje se i otvaranje Muzeja vučedolske kulture.

Obnova kompleksa dvorca Eltz ipak je nešto posebno. Riječ je o najskupljem dijelu podunavskog projekta jer je samo za obnovu zgrade Velikog dvora utrošeno 35 milijuna kuna, dok je za stalni postav Ministarstvo kulture izdvojilo 14 milijuna kuna.

Velike svote za siromašnu Hrvatsku

Velike su to svote za siromašnu Hrvatsku, ali to su svote koje obavezuju i združuju. Stoga ne čudi da su na otvaranje stalnog postava došli i nekadašnji ministri, među njima i Božo Biškupić koji je najzaslužniji za djelovanje vukovarskog muzeja u progonstvu, ali i za mnoge etape projekta Vukovar-Vučedol-Ilok. U Vukovaru je bio i Antun Vujić, za čijeg je mandata veliki dio muzejskog blaga vraćen iz Srbije. Grijeh bi bio ne spomenuti Branku Šulc, koja ne samo da je vodila brigu o umjetninama koje su iz Hrvatske otuđene u Srbiju nego je bila motor svih projekata obnove podunavskih spomenika kulture. Pljesak zavređuje i aktualna ministrica Andrea Zlatar Violić jer nije dovoljno projekte samo započeti i osmisliti, valja ih i završiti. I koliko god ova današnja Hrvatska bila razjedinjena i mrzovoljna, Muzej grada Vukovara postao je mjesto njena kulturnjačkog ujedinjenja. A to nije mala stvar.

>> Ante Vrbat ostavio je dvoje male djece, obukao odoru Tigrova i poginuo

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije