U povijesti prestižnog Instituta za kostimografiju muzeja Metropolitan, čast samostalne izložbe za života pripala je samo dvojici dizajnera: Yves Saint Laurentu 1983. i Rei Kawakubo 2017. godine.
John Galliano bit će treći, što dovoljno govori o statusu koji uživa u modnom svijetu unatoč svemu. Od 9. svibnja 2027. do 9. siječnja 2028., posjetitelji će imati priliku vidjeti sveobuhvatan presjek njegove karijere koja je pomicala granice, od legendarne diplomske kolekcije "Les Incroyables" iz 1984. na Central Saint Martinsu, preko formativnih godina na čelu vlastitog brenda, do glamuroznih mandata u pariškim kućama Givenchy i Christian Dior, te naposljetku, do njegova hvaljenog uskrsnuća u kući Maison Margiela.
Izložba će, kako je najavljeno, sadržavati odjevne predmete, modne dodatke, skice, arhivske materijale i njegove slavne istraživačke knjige, nudeći jedinstven uvid u kreativni proces. Max Hollein, direktor Meta, naglasio je kako je Galliano "izvršio dubok utjecaj na modu u posljednja četiri desetljeća", spajajući povijesno istraživanje, umjetničku maštu i tehničku eksperimentaciju u dinamičan odnos.
Rođen na Gibraltaru, Galliano se kao dijete preselio u London i ubrzo pokazao kao čudo od djeteta. Njegova vizija bila je teatralna, raskošna i beskompromisna. Revije su mu bile više performansi nego klasične prezentacije, spektakli koji su publiku prenosili u druge svjetove i epohe. Nakon što je pokrenuo vlastiti brend, njegov talent nije mogao dugo ostati nezapažen. Godine 1995. postao je prvi britanski dizajner na čelu jedne francuske haute couture kuće, preuzevši kreativno vodstvo Givenchyja. No, pravi trijumf uslijedio je samo godinu kasnije kada je prešao u Christian Dior. Tamo je proveo gotovo 15 godina, redefinirajući estetiku slavne kuće i stvarajući neke od najpamtljivijih modnih trenutaka s prijelaza stoljeća. Njegove kolekcije za Dior, poput one inspirirane beskućnicima ("Clochards") ili egipatskim božanstvima, istovremeno su šokirale i oduševljavale, potvrđujući njegov status modnog genija čija je mašta bila neiscrpna. Postao je miljenik zvijezda i sinonim za avangardni luksuz, a nagrade za britanskog dizajnera godine samo su se nizale.
A onda je uslijedio strmoglavi pad. U veljači 2011., neposredno prije Pariškog tjedna mode, u javnost je procurila video snimka iz pariškog bara La Perle. Na njoj se vidi vidno alkoholizirani Galliano kako vrijeđa par za susjednim stolom salvom antisemitskih uvreda. "Volim Hitlera", izgovorio je, dodavši: "Ljudi poput vas bili bi mrtvi. Vaše majke, vaši preci, svi bi bili jebeno otrovani plinom". Skandal je odjeknuo svijetom. Kuća Dior, čiji su osnivači propatili pod nacističkom okupacijom, reagirala je trenutno i uručila mu otkaz. Glumica Natalie Portman, tadašnje zaštitno lice Diora i Židovka, javno ga se odrekla, izjavivši da je "duboko šokirana i zgrožena" njegovim komentarima. Galliano je uhićen, a pariški sud ga je kasnije proglasio krivim za javne uvrede na temelju rase i vjere, osudivši ga na uvjetnu novčanu kaznu od 6.000 eura. Tijekom suđenja branio se ovisnošću o alkoholu i lijekovima, tvrdeći da se zbog toga ne sjeća incidenta. Modni svijet mu je okrenuo leđa, a njegova karijera izgledala je završeno.
Ipak, priča nije tu stala. Nakon godina provedenih u rehabilitaciji i tihom radu na sebi, tijekom kojih se susretao s rabinima i vođama židovske zajednice kako bi se educirao i iskupio, Galliano je dobio drugu priliku. Ključnu ulogu u njegovom povratku odigrala je Anna Wintour, urednica Voguea, koja mu je ostala podrška.
Godine 2014. imenovan je kreativnim direktorom avangardne kuće Maison Margiela, što je bio potez koji je iznenadio mnoge. Tamo je, daleko od svjetla reflektora koja su ga pratila u Dioru, ponovno pronašao svoj glas, kanalizirajući svoju kreativnost u dekonstruiranu i intelektualnu estetiku brenda. Njegov rad u Margieli, osobito hvaljena "Artisanal" kolekcija za proljeće/ljeto 2024., pokazao je da njegov talent nije nestao. Upravo svjesni te složenosti, kustosi Meta izložbu su odlučili postaviti ne kao "konvencionalnu priču o sramoti i iskupljenju", već kao platformu za promišljanje.
Kako stoji u službenoj najavi muzeja, cilj je istražiti "kako se estetsko postignuće treba razumjeti uz etičku odgovornost". Prvi dio izložbe, nazvan "Bearings", izravno će se baviti skandalom, njegovim posljedicama i dizajnerovom borbom s ovisnošću, pozivajući posjetitelje da razmisle o tome kako se sjećanje, kulturne vrijednosti i povijesne okolnosti neprestano mijenjaju i utječu na recepciju nečijeg rada.
Ova izložba stoga nije samo oda jednom dizajneru, već i hrabar pokušaj da se odgovori na jedno od najtežih pitanja našeg vremena: možemo li i trebamo li odvojiti umjetnost od umjetnika?
Otvori KEKS Pay
