Skrivena u šumovitom području između Vinograda Ludbreških i Slanja, na sjevernim obroncima Kalnika, nalazi se monumentalna prapovijesna utvrda čije su razmjere isprva teško mogli povjerovati čak i arheolozi. Gradina Slanje – Stari Gradec prostire se na približno 12,5 hektara, okružena je sustavom opkopa i golemih zemljanih bedema koji dosežu visinu do 14 metara, a prema dosadašnjim spoznajama riječ je o najvećoj prapovijesnoj gradini toga tipa u Republici Hrvatskoj. Za usporedbu, njezina je površina gotovo jednaka površini Kninske tvrđave
Gradina Slanje – Stari Gradec te nalazišta u Martijancu i Jalžabetu zajedno čine jedinstven krajolik starijega željeznog doba na području Varaždinske županije.
Arheološki lokalitet na sjevernim obroncima Kalnika obišli su župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan te viši znanstveni suradnik Instituta za arheologiju u Zagrebu dr. sc. Saša Kovačević, koji je istaknuo kako je riječ o otkriću koje je svojim dimenzijama iznenadilo i arheološku struku.
„Imamo 14 metara visoke bedeme iza sebe, u opkopu smo sjeveroistočnog dijela gradine koja se proteže na 12,5 hektara, dakle veličine Kninske tvrđave koja je najveća srednjovjekovna utvrda u Hrvatskoj”, rekao je Kovačević.
Dodao je kako se na lokalitetu nalazi i nekropola pod tumulima iz starijega željeznog doba te naglasio da Institut istraživanjima pristupa holistički, odnosno da se uz istraživanja istodobno planiraju zaštita i buduća prezentacija nalazišta.
„Gomila u Jalžabetu je tu sad već odmakla daleko, u Martijancu se nalazi još jedno veliko naselje od 40 hektara s opet prekrasnom nekropolom pod tumulima. To su neke stvari koje nas čekaju”, kazao je Kovačević.
Habijan je rekao kako je znao za arheološka nalazišta na području Martijanca i Jalžabeta, no, razmjeri gradine u Slanju nadmašili su njegova očekivanja.
„Ovo je ogromni potencijal, ne samo po pitanju arheologije na ovom području nego mislim da je ogromni potencijal i za razvoj kontinentalnog turizma, u čemu mislim da Varaždinska županija ulaže puno truda”, istaknuo je Habijan. Dodao je kako će daljnja istraživanja tek pokazati puni značaj lokaliteta te poručio da ovakvi projekti imaju potporu Ministarstva i Vlade.
Stričak je istaknuo je kako suradnja Varaždinske županije i Instituta za arheologiju traje od 2016. godine te da su nakon istraživanja grobnice vladara istočnohalštatske kulture u Jalžabetu uslijedila ona u Martijancu i Slanju. Istaknuo je i da je Županija pripremila dokumentaciju za obnovu grobnice te izgradnju interpretacijskog centra.
„S nestrpljenjem čekamo daljnje arheološke nalaze, da vidimo na koji način su na ovom području živjeli tadašnji stanovnici. Govorimo o petom-šestom-sedmom stoljeću prije nove ere”, rekao je Stričak.
Dodao je kako je Varaždinska županija prije nekoliko godina osnovala Centar za upravljanje kulturnom baštinom CUKUR kako bi se arheološka nalazišta sustavno istražila i predstavila javnosti te postala dodatni poticaj razvoju lokalnih sredina, posebice kada je riječ o turizmu.
Otvori KEKS Pay
