Kontroverza koja potresa temelje jedne od najuglednijih svjetskih kulturnih institucija ponovno je u fokusu javnosti. Riječ je o slici "Samson i Dalila" Petera Paula Rubensa, koju je londonska Nacionalna galerija kupila 1980. godine za tada rekordnih 2.5 milijuna funti. No, gotovo od samog početka, stručnjaci i povjesničari umjetnosti izražavaju sumnju u njezinu autentičnost. Navodi se kako je slika "neobično moderna" i "pogrešna", a kritičari ističu brojne probleme, od boje preko nespretnih poteza kistom koji nisu karakteristični za Rubensa, anatomski netočan prikaz Samsonovih leđa te bizaran detalj da biblijskom junaku nedostaju nožni prsti.
Problematična je i sama povijest slike. Naime, poznato je da je Rubens naslikao "Samsona i Dalilu" oko 1609. godine za svog mecenu Nicolaasa Rockoxa, no nakon njegove smrti 1640. godine, originalu se gubi svaki trag na gotovo tri stoljeća. Verzija koja danas visi u Londonu pojavila se tek 1929. u Parizu, a da riječ o Rubensovu djelu, potvrdio je njemački stručnjak Ludwig Burchard koji je kasnije prokazan kao prevarant.
U 21. stoljeću, debati se pridružila i tehnologija. Švicarska tvrtka Art Recognition provela je 2021. godine analizu uz pomoć umjetne inteligencije, uspoređujući poteze kista na "Samsonu i Dalili" sa stotinama neospornih Rubensovih djela. Rezultat je bio šokantan, jer algoritam je s 91,78% vjerojatnosti zaključio da sliku nije naslikao Rubens. No unatoč svemu, galerija i dalje ustraje u tvrdnji da je djelo autentično, pozivajući se na tehničku analizu iz 1983. godine.
Najnoviji obrat u sagi odnosi se na poleđinu slike. Primjerice, Michael Daley iz organizacije ArtWatch UK, tvrdi da je originalna hrastova ploča na kojoj je slika naslikana stanjena i zalijepljena na modernu ploču, čime su potencijalno uništeni ključni dokazi o njezinoj starosti, poput žiga proizvođača ploče. Bivši kustos galerije Christopher Brown nedavno je u izjavi za medije prvo potvrdio da je galerija postavila novu poleđinu, da bi kasnije povukao izjavu, što je dodatno rasplamsalo teorije o zataškavanju. Zbog svega, sada je pokrenuta i peticija kojom se od Nacionalne galerije zahtijeva da konačno održi javnu raspravu o autentičnosti slike, koju je obećala još davne 1997. godine, te odgovori na pitanja koja muče svijet umjetnosti već desetljećima.
