U svijetu u kojem se pažnja korisnika smatra najvrjednijom valutom, jezični stručnjaci s Oxforda prepoznali su termin koji najbolje definira trenutni duh vremena i digitalnu kulturu koja nas okružuje. Tako je riječ godine, prema Oxford University Pressu, postao "rage bait".
Prema definiciji koju navodi Oxford University Press, ovaj se pojam odnosi na internetski sadržaj koji je namjerno dizajniran kako bi izazvao ljutnju ili bijes kod korisnika, budući da je frustrirajuć, provokativan ili uvredljiv. Cilj takvog sadržaja nije informiranje pa čak ni zabava u tradicionalnom smislu, već isključivo povećanje prometa na određenoj web stranici ili društvenoj mreži kroz negativne reakcije. Stručnjaci ističu da je ovaj izbor pobjednika rezultat javnog glasanja u kojem je sudjelovalo više od 30 tisuća ljudi, ali i detaljne analize leksičkih podataka koji ukazuju na dramatičnu promjenu u načinu na koji konzumiramo informacije. Dok je internet u svojim ranijim fazama bio usmjeren na privlačenje pažnje poticanjem znatiželje u zamjenu za klikove, sada svjedočimo drastičnom pomaku prema "otimanju" i utjecanju na ljudske emocije, pri čemu je bijes postao najprofitabilniji okidač za algoritme.
Fenomen "rage baita" funkcionira na principu psihološke manipulacije koja iskorištava ljudsku potrebu za ispravljanjem nepravde ili reagiranjem na besmislice. Za razliku od svog starijeg rođaka "clickbaita", koji se koristio senzacionalističkim naslovima kako bi namamio čitatelja da otvori članak ili video, "rage bait" ima specifičniji i zlokobniji fokus – učiniti ljude ljutima.
Kreatori sadržaja, bilo da je riječ o političkim komentatorima, influencerima ili anonimnim trolovima, shvatili su da algoritmi društvenih mreža ne razlikuju pozitivnu od negativne interakcije - njima je svaki komentar, pa makar on bio i izljev bijesa, signal da je sadržaj relevantan i da ga treba prikazati još većem broju ljudi. Casper Grathwohl, predsjednik odjela za jezike pri Oxfordu, naglasio je kako činjenica da ovaj termin postoji i bilježi takav rast ukazuje na to da postajemo sve svjesniji manipulativnih taktika u koje nas se uvlači. Prema njegovim riječima, ovo je prirodan nastavak razgovora o tome što znači biti čovjek u svijetu vođenom tehnologijom, gdje se granice online kulture pomiču do ekstrema. Zanimljivo je da, iako termin sada doživljava svoj vrhunac, njegovi korijeni sežu još u 2002. godinu kada se na forumima koristio u kontekstu prometa, označavajući reakciju vozača koji namjerno provociraju druge sudionike u prometu, da bi se tek kasnije to značenje prelilo u sferu digitalne komunikacije i "trolanja".
Iako je "rage bait" odnio uvjerljivu pobjedu, u najužem izboru našla su se još dva termina koja vjerno oslikavaju preokupacije modernog društva, a to su "aura farming" i "biohack".
"Aura farming" odnosi se na kultiviranje impresivne, privlačne ili karizmatične persone, odnosno javnog imidža, ponašanjem ili predstavljanjem sebe na način koji suptilno odaje dojam samopouzdanja, "cool" faktora ili mističnosti. Riječ je o terminu koji je posebno popularan među mlađim generacijama i na platformama poput TikToka, gdje se neopipljiva energija osobe pokušava kvantificirati i maksimizirati radi društvenog statusa. S druge strane, "biohack" označava pokušaj poboljšanja ili optimizacije vlastitih fizičkih ili mentalnih performansi, zdravlja, dugovječnosti ili dobrobiti mijenjanjem prehrane, rutine vježbanja ili načina života, te korištenjem drugih sredstava poput dodataka prehrani ili tehnoloških uređaja. Oba su termina, zajedno s pobjednikom, bila stavljena na javno glasanje, a rezultati su pomogli stručnjacima da donesu konačnu odluku. Dok "biohack" reflektira našu opsesiju kontrolom nad biologijom u nesigurnom svijetu, a "aura farming" našu potrebu za društvenom validacijom, "rage bait" je ipak prevagnuo kao pojam koji najbolje opisuje vanjsku silu koja oblikuje našu svakodnevicu.
Izbor riječi godine nije samo lingvistička zanimljivost, već i sociološki barometar, a ovogodišnji pobjednik u izravnoj je korelaciji s prošlogodišnjim laureatom. Naime, 2024. godine riječ godine bila je "brain rot" (truljenje mozga), termin koji je opisivao mentalnu iscrpljenost uzrokovanu besciljnim skrolanjem i konzumacijom trivijalnog sadržaja. Grathwohl je istaknuo kako ova dva pojma, "brain rot" i "rage bait", zajedno tvore moćan i destruktivan ciklus. Prvo nas sadržaj dizajniran da izazove bijes ("rage bait") privuče i potakne na reakciju, algoritmi zatim pojačavaju taj sadržaj osiguravajući mu viralnost, a konstantna izloženost takvom toksičnom okruženju na kraju nas ostavlja mentalno iscrpljenima, dovodeći do stanja "truljenja mozga". Ovi pojmovi ne definiraju samo prolazne trendove, već otkrivaju duboke promjene u načinu na koji digitalne platforme preoblikuju naše razmišljanje i ponašanje. Usporedimo li to s ranijim pobjednicima, poput "goblin mode" iz 2022. godine koji je slavio odbacivanje društvenih normi nakon pandemije, ili "selfie" iz davne 2013., vidljiv je jasan pomak od razigrane samoekspresije prema mračnijoj, ciničnijoj strani interneta gdje korisnici više nisu samo kreatori, već i mete algoritamskih napada.
Otvori KEKS Pay
