Nakon osam godina pauze Vokalisti Lada ponovno se vraćaju na scenu! Pod umjetničkim vodstvom Joška Ćalete, jednog od naših najsvestranijih etnomuzikologa, glazbenih pedagoga i dirigenata, ovaj će sastav 14. svibnja nastupiti u bazilici sv. Marije od mučenika u Panteonu, dok će cjelokupni Ansambl Lado dan prije izvesti vokalno-instrumentalni koncert "Telo Kristuševo".
Svojevrsnu pripremu za ovaj veliki koncert, u sklopu jedinstvenog diplomatskog događaja kojim će se obilježiti proslava Svete godine u Rimu, Vokalisti Lada imali su na otoku Rabu, gdje su 27. travnja nastupili u povodu obilježavanja blagdana Križi, a Joško Ćaleta u ugodnom nam je razgovoru otkrio nešto više o hrvatskoj tradiciji i napjevima koje pripremaju za nastup u Rimu, ali i o samom projektu Vokalisti Lada koji je pokrenut prije čak 23 godine te čiji je cilj upoznavanje pjevača s različitim stilovima i žanrovima južnohrvatskog područja koji se razlikuju od uobičajene prakse ladovskog pjevanja pretežito vezane za glazbene tradicije središnje i sjeverne Hrvatske.
Vokalisti Lada nastali su 2002., djelovali su do 2016., a tada je nastala pauza koja je ove godine prekinuta. Što vas je ponukalo na obnavljanje projekta?
Projekt Vokalisti Lada obnovljen je na inicijativu nove umjetničke direktorice Lada Zrinke Posavec. Naime, osjetili smo potrebu da se Vokalisti Lada vrate na scenu, a posebno zbog toga što se većina muškog sastava promijenila, pa je došla jedna sasvim nova ekipa pjevača koji su također željeli obnoviti ovaj projekt, a koji se uvelike oslanja na nosač zvuka "Križu Sveti" iz 2011., koji je 2012. nagrađen Porinom za najbolji album duhovne glazbe.
S obzirom na to da vas je dočekala nova generacija umjetnika, koliko ste dugo vježbali i kako je publika na Rabu reagirala na vaš repertoar?
Intenzivne pripreme traju već nekoliko mjeseci, a nastup u katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije na Rabu samo nam je potvrdio važnost obnovljenog projekta. Povod koncerta bilo je hodočašće i blagdan Križi, koji svoje podrijetlo vuče iz srednjeg vijeka, a Vokalisti Lada ovim su nastupom dobili svojevrsnu pripremu za koncert u Rimu. Katedrala na Rabu bila je prepuna, publika je reagirala sjajno, a žitelji otoka bili su iznenađeni da netko tko nije odande – konkretno članovi Lada koji uglavnom dolaze iz središnje Hrvatske – izvodi njihovu tradiciju.
Kakav ste program ondje predstavili?
Nazvao bih to hodom kroz crkvenu godinu, a u tom smo putovanju – od Došašća, preko Božića i korizme do Uskrsa, s dodatkom marijanskih napjeva – prošli različite hrvatske regije i područja. Izabrali smo posebne lokalne napjeve koji nisu uobičajeni i ne čujemo ih često, a jedan od njih dolazi upravo s Raba, pjeva se na staroslavenskom jeziku i nosi naziv "Bog se rodo". Ovaj se napjev izvodi na poseban način, tehnikom ojkanja koja je zaštićena od UNESCO-a, a kako ova tradicija posljednjih desetak stoljeća živi na otoku, domaćini su bili osupnuti izvedbom. Drugi primjer je napjev "Zdravo morska zvizdo mila" koji stanovnici Raba svake godine pjevaju u tradicionalnoj procesiji, a pronašao sam ga u starim audiozapisima etnomuzikologa i melografa Vinka Žganca iz 1950-ih godina, pa smo ga prema njegovim snimkama i rekonstruirali.
Što pripremate za koncert u Rimu?
To će biti upravo repertoar koji smo predstavili na Rabu. Kao najuvjerljiviji trenutak istaknuo bih sredinu koncerta kada izvodimo "Štrofu", napjev koji se pjeva u čuvenoj procesiji za Križe. Kantaduri koji je inače izvode dolaze iz šest otočnih mjesta, a valja naglasiti da je to možda i najstariji sloj crkvenog pjevanja koji je i dalje prisutan u narodu. Vokalisti dakle izvode "Štrofu", dok dva para pjevaju napjev iz Zagvozda, što je tradicija Velikog petka koja je danas aktivna na malim lokalnim područjima. Upravo na taj način želimo promovirati i pokazati svijetu veličinu ove tradicije.
Kako ste birali soliste?
U tome mi je uvelike pomogao dirigent Jurica Petar Petrač, koji ima više iskustva u radu s kompletnim ansamblom, pa su njegove sugestije uvijek dobrodošle. No, iako se radi o novoj generaciji umjetnika, u kojoj sam neke poznavao otprije, izbor solista napravili smo vrlo jednostavno jer ponajprije poslušamo solo, pa sami pjevači vide kome on najbolje leži. Ipak važno je naglasiti da svi oni to mogu otpjevati.
Ono što je također interesantno jest formacija ansambla, dakle nismo grupirani poput tipičnog zbora, već smo podijeljeni na dvije strane. To je stari antifonin način pjevanja, tako se u prošlosti pjevalo u crkvi, a specifičan je po tome što na svakoj strani imamo istaknutog pjevača te prvo pjeva jedna polovina ansambla, a zatim odgovara druga, pa tako nastaju tri zvuka – zajednički te onaj s svake strane ansambla. Ta je tradicija nekad bila aktualna, posebice u dijelovima južne Hrvatske gdje je to da je netko pjevač značilo iznimnu čast u maloj sredini. Kantaduri primjerice tada nisu bili plaćeni, no svakako su imali uglednu titulu u društvu.
Tradicija i pjevanje južnih krajeva zemlje vaša su specijalnost, a s Ladom surađujete već dugi niz godina. Što možemo očekivati od nastavka projekta Vokalisti Lada?
S Ladom surađujem od 2000., a sve je počelo s radom na božićnim koncertima. Repertoar koji smo postavili u prvih desetak godina danas se izvodi diljem Hrvatske, pa tako puno ljudi danas zna za "Nevijsku kolendu", pjesme "Spavaj Ditiću" sa Iža, "U sve vrime godišta" iz Vrane i "Bolsku kolendu", koje je Lado izvukao iz naftalina i ponovno predstavio svijetu. Trenutačno smo fokusirani na crkveno pučko pjevanje i crkvenu baštinu, ali ćemo isto tako obnoviti svjetovnu baštinu, klapsko pjevanje, a posebice tradicije zaštićene UNESCO-om, kao i kulturna dobra Republike Hrvatske koja su prisutna u južnom dijelu zemlje. Proces prenošenja tog znanja na Ansambl Lado traje godinama, gradimo tu priču polako, ali sigurno, a ono što smatram posebno važnim za ovakvu vrstu posla jest radni odnos. U slučaju Lada, on ne izgleda kao klasični profesionalni odnos u kojemu sam ja ex cathedra, a članovi ansambla moji su učenici i studenti, već smo svi ravnopravni. Naposljetku, valja naglasiti kako Lado jest naš jedini profesionalni folklorni ansambl, no ono što ove umjetnike razlikuje od ostalih profesionalaca jest njihovo veliko amatersko srce – oni ne odrađuju svoj posao, već ga žive.
Otvori KEKS Pay
