Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Kultura

Hrvatski komunist u zemlji velike laži

10. kolovoza 2007. u 13:07 348 prikaza
kul-ciliga-txt.jpg
Foto: import

Knjiga hrvatskog komunista, publicista i političara te emigranta Ante Cilige (1898.-1992.) "U zemlji velike laži", koju je još 1938. godine u Parizu objavio Gallimard, ovih se dana pojavila i u Hrvatskoj. Objavila ju je mala nakladnička kuća Ceres, a s francuskog preveo Predrag Raos.

Knjiga je, netom je objavljena u Parizu, uoči Drugog svjetskog rata, imala velik odjek u svijetu jer je iz prve ruke svjedočila o Staljinovoj (i Lenjinovoj) Rusiji i sovjetskim logorima o kojima je puno desetljeća poslije pisao i nobelovac Aleksandar Solženjicin. Pariško izdanje prevedeno je na mnoge jezike, pa i na japanski, te je jedna od najprevođenijih hrvatskih knjiga.
U opsežnoj knjizi Ciliga se ne koristi teškim izrazima, ne dramatizira bez potrebe, već povjesničarskim jezikom, odmjereno, a na mahove i hladno, opisuje sumornu sovjetsku stvarnost i razotkriva komunističku praksu koja se prometnula u neuspješni hibrid feudalizma, kapitalizma, pa i robovlasništva.

Ciliga, čovjek koji je sudjelovao u nekoliko revolucija, ali i pobuna od Madžarske do Proštinske bune u Istri, u Rusiju je pristigao 1926. godine kao predstavnik Komunističke partije Jugoslavije. Kada se u opredijelio za Trockoga, uhićen je u Lenjingradu i otada traje njegova petogodišnja golgota po sibirskim logorima.
Knjiga donosi niz zanimljivih brojčanih podataka, plastičnih opisa običnog života u sovjetskom "carstvu", bavi se seljacima, svećenicima, radnicima, sindikalcima. Piše Ciliga i o hrani, kulacima, Staljinovu izbacivanju Kominterne izvan kremaljskih zidina, dokonim ženama visokih dužnosnika, o samoubojstvu Majakovskog...

"Samoubojstvo Majakovskog natjeralo me da posumnjam u istinitost službenog objašnjenja samoubojstva Jesenjina, najvećeg ruskog liričara, kao i o razočaranju Aleksandra Bloka, besmrtnog autora Dvanaestorice u revoluciju", piše Ciliga i tako otvara niz beletrističkih, nipošto samo povjesničarskih tema vezanih za veliku komunističku zemlju.

Kada je riječ o komunizmu u Jugoslaviji, Ciliga piše da je generalni sekretar KPJ Gorkić-Cizinsky 1937. godine bio pozvan u Moskvu i strijeljan kao engleski špijun. Na njegovo je mjesto postavljen Tito. On je pak, piše Ciliga, iskazao sposobnosti koje su Gorkiću nedostajale  borbenost, spremnost za djelovanje, organizacijske talente  ali nije imao Gorkićevu servilnost prema Kremlju. I baš je to razlog zašto je Staljin godinama jugoslavenskoj partiji nametao Gorkića i zbog kojeg je na čelu komunističkih partija držao "osrednje" ljude poput Thoreza, Thalmanna, Kuusinena...

Iako se Ciliga ne bavi pretjerano Josipom Brozom, ipak donosi opaske o njegovoj ženi Pelagiji Denisovoj-Bjelousovoj. Tako svjedoči da se Pelagija pridružila njihovoj opozicijskoj grupi nakon povratka iz Zagreba u Moskvu. Uhitili su je u zimu 1934. na 1935. U to je doba u Moskvi bio i Tito pri Kominterni. Ciliga piše da je Titova žena nestala te da su se vlasti ograničile na službenu verziju da je umrla u zatvoru. Usto, navodi da je uhićenje Pelagije, dok je još živjela s Titom, i njega izložilo sumnji, te da ga je to moglo stajati glave, no da Tito nikad nije pokušao rehabilitirati svoju ženu niti objasniti okolnosti njene smrti.

Svjedok Ciliga svjedoči da je Moskva od 1924. do 1933. bila protiv srpske hegemonije u Jugoslaviji. Moskovska politika išla je tako daleko da je podupirala nacionalizam i raspirivala šovinizam među Hrvatima i drugim nesrpskim narodima. No, poslije 1933. i osobito 1938. godine elementi moskovske politike postali su srpski nacionalizam i šovinizam, pa je i Titova Jugoslavija obnovila staru tradiciju Pašića i kralja Aleksandra, tj. provođenje velikosrpske nacionalne politike usmjerene protiv Hrvata, Bugara, Makedonaca, Albanaca i Mađara u savezu s Crnogorcima i Slovencima.


Tko je Ante Ciliga?

Ante Ciliga rođen je 20. veljače 1898. u Šegotićima pokraj Vodnjana U Pragu i Zagrebu studirao je povijest i filozofiju te doktorirao u Zagrebu 1924. bio je sekretar Oblasnog komiteta KPJ za Hrvatsku i Slavoniju U Rusiju je otišao 1926. i predavao na Komunističkom sveučilištu Uhapšen je u Lenjingradu 1929. zbog podrške Trockome te poslan u logore 1936. kao talijanski državljanin napustio je Rusiju i u Parizu objavio svjedočanstvo “U zemlji velike laži” Godine 1941. zatvoren je u Jasenovcu, gdje je završio “Istarske priče” Nakon Drugog svjetskog rata živio je u Rimu, pisao knjige, članke, bio komentator na RAI-u 1978. u Rimu je tiskao autobiografiju “Sam kroz Europu u ratu” na hrvatskom sa zapisom o Jasenovcu U vrijeme višestranačkih izbora 1990. vratio se u Hrvatsku, a umro je u Zagrebu 21. listopada 1992.

Dijana Zadravec
U RATU S KOLEGAMA
Tko je Dijana Zadravec, liječnica zbog koje se trese hrvatsko zdravstvo
Pevex
BICIKL U PROMETU
Infrastruktura i edukacija kao preduvjet za razvoj biciklističke kulture u Hrvatskoj