Zahtjevna izložba od čak 145 predmeta za proslavu 145. rođendana zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt, također zahtjevnu jer slave je izvan svoje matične zgrade, koja se obnavlja od posljedica potresa, otvorena je u Puli. Naslovljena je “Vidi umjetnost – umjetnost promjene” i postavljena u Muzejsko-galerijskom prostoru Sveta srca u autorskom konceptu kustosice Mihaele Cik, no valja naglasiti da je na njoj radio cijeli tim MUO u suradnji s kolegama iz Arheološkog muzeja Istre. Na njoj su počeli raditi još lani, a kustosi su se u izboru izloženih predmeta vodili idejom da u Puli predstave najreprezentativnija djela iz svojih zbirki. I uspjeli su. Odmah po ulasku posebnu pozornost plijeni sat Balon braće Montgolfier, ujedno i najvredniji predstavljeni izložak, zamišljen kao hommage prvom letu balonom na vrući zrak koji su 1783. konstruirala braća Montgolfier. Izložen je i pozlaćeni pladanj iz 1815., reprezentativan primjerak engleskog srebrnarstva u izvedbi Paula Storra, inspiriran antičkim prizorom zagrljaja Bakha i Arijadne. Tu je i putni, prijenosni klavir iz 19. stoljeća malih dimenzija s klavijaturom opsega od samo četiri oktave, pa i stereoskop Charlesa Wheatstonea iz 1832. koji prethodi izumu fotografije.
– Znate, u antropologiji postoji termin “ritual prijelaza” koji dobro opisuje transformativne procese kroz koje MUO upravo prolazi pa su ključne riječi koje su kustosicama služile kao vodilja za odabir izloženih predmeta bile prijelaz, preobrazba i promjena. Treba spomenuti da kolektiv MUO broji gotovo 60 osoba i svi su bili uključeni u realizaciju ove izložbe, dok su se tijekom pripreme te osobito u samom finalu, tijekom deset dana postavljanja izložbe, pokazale sve prednosti suradnje dva velika muzeja – kazala nam je kustosica Mihaela Cik pa na ono vječito novinarsko pitanje “što je najvrednije od izloženog” odgovorila diplomatski stručno:
– Muzeji imaju privilegij čuvati djela neprocjenjivog kulturnog značaja i to je glavna valuta kojom baratamo kada govorimo o njihovoj vrijednosti. Upravo se jedna od velikih tema koju izložba dotiče odnosi na promjene percepcije vrijednosti i pitanja o tome što trebamo sačuvati za budućnost, kako na osobnoj razini tako i u kontekstu muzejskih sakupljačkih politika. Specifičnost je MUO da čuva predmete lijepih i primijenjenih umjetnosti i dizajna od gotike do danas, među kojima su podjednako zastupljena djela velikih majstora koja oduševljavaju svojom neponovljivošću, kao i predmeti koji su nekoć bili dio svakodnevice te se stoga s njima lako možemo poistovjetiti. U praksi tako posjetitelji sa žarom u očima reagiraju, kao što ste i sami primijetili, i na raskošno oblikovan stojeći sat Balon braće Montgolfier, pozlaćeni pladanj ili kabinetski ormarić s koraljima iz 17. stoljeća, ali i na poznati Bućanov plakat Žar ptica/Petruška ili fotografiju “Budućnost” Darka Bavoljaka iz 1992. i kaput modnog dvojca Twins novijeg datuma.
Da ne ostane sve samo na gledanju, dio izložbe je i interaktivan. U tom kontekstu uspjeli su, kaže Cik, u postavu istaknuti vezu između eksperimenata s fotografskim medijem iz različitih razdoblja. Naime, posjetitelji mogu kroz stereoskop s kraja 19. stoljeća doživjeti iluziju trodimenzionalnog prostora, a s druge strane pozvani su da slobodno preslaguju repliku “Kocke” Petra Dabca, svojevrsne “fotografije skulpture” originalno nastale 1970. godine.
Osim toga, mogu prelistati knjigu grafičkih standarda za Mediteranske igre održane u Splitu 1979., za koje je Boris Ljubičić izveo danas kultni cjeloviti vizualni identitet. Pula je puna i domaćih i inozemnih turista, koji su se već tijekom postavljanja izložbe sa zanimanjem navirivali u izložbene prostore, a time MUO računa da će ih do njihove izložbe u Sveta srca dovesti i njen dodatni segment “Vidi umjetnost – umjetnost konzervacije-restauracije” postavljen u Galeriji Amfiteatar u pulskoj Areni, koja je nezaobilazna turistička točka.
Na izložbi je radio cijeli tim MUO u suradnji s kolegama iz Arheološkog muzeja Istre. Na njoj su počeli raditi još lani, a kustosi su se u izboru izloženih predmeta vodili idejom da u Puli predstave najreprezentativnija djela iz svojih zbirki
– U Galeriji Amfiteatar prikazani su, naime, konzervatorsko-restauratorski radovi na pet predmeta izloženih u Svetim srcima. Konzervatorsko-restauratorska djelatnost kao spoj umjetnosti i znanosti uvijek izaziva velik interes publike, a na izložbi je, osim klasičnih metoda, predstavljen i suvremen pristup restauraciji na primjeru, recimo, 3D ispisa brojčanika sata stradalog u potresu – govori Cik pa iako joj je nezahvalno kao autorici izložbe izdvojiti najintrigantniji izloženi predmet, otkriva:
– Fasciniraju me barokne “Galerije slika”, kojima sam se i detaljnije bavila za potrebe izložbe. Riječ je o prikazima zamišljenih kolekcija umjetnina koje svjedoče o želji za sakupljanjem i izlaganjem u vrijeme prije nastanka muzeja kao javnih institucija kakve danas znamo. Mnoštvo detalja i “slika u slici”, koje u sasvim baroknom duhu nastoje poništiti granicu između naslikanog i stvarnog prostora, mogu me okupirati satima.
Ima doista svega, tu su i lepeze majstorskog umijeća izrade i od luksuznih materijala s kraja 19. i početka 20. stoljeća koje su predstavljale statusni simbol vlasnica i odraz umjetničkih i obrtničkih tendencija vremena. Među staklenim predmetima ističe se čaša na nožici iz 1890. koja nosi krasopisom izvedene natpise “Bog i Hrvati” i “Mom bratu Ivanu”, izrađena u Osredeku pokraj Samobora, jednoj od najznačajnijih hrvatskih staklana.
Suvremeniji pristupi umjetnosti predstavljeni su radovima poput spomenutoga Bućanova plakata Žar ptica/Petruška, čiji se primjerak čuva i u newyorškoj MoMA-i. Tu je i keramoskulptura “Dom – bez doma” suvremene varaždinske autorice Snježane Pokos-Vujec izrađena rijetkom tehnikom litofanije.
Izložbu prati opsežan trojezični katalog urednica Mihaele Cik i dr. sc. Antonije Došen na više od 200 stranica koji donosi cjelovit pregled izložbe s interpretacijama tematskih cjelina te bogato ilustriran fotografijama predmeta.
– Značajan dio predmeta izložen u Puli bio je dio stalnog postava MUO te je stručno obrađen i valoriziran. Stoga smo, imajući na umu strukturu ciljane publike, odlučili ta djela ovdje predstaviti u drukčijem kontekstu, kroz prizmu promjena koje se očituju na razini motiva, tema, materijala, funkcija i uloga. “Vidi umjetnost – umjetnost promjene” zamišljena je kao izložba koja postavlja univerzalna pitanja ne samo o umjetnosti, obrtu i dizajnu već i o vlastitom identitetu, promjenama u društvu i u vrijednosnim sustavima. U postavu izložbe posjetitelje suočavamo s pitanjima kao što su: što pamtimo, što treba sačuvati, u što vjerujemo, što vidimo u ogledalu, što se mijenja u društvu, je li umjetnost igra, i navodimo ih da odgovore pronađu u dijalogu s izloženim djelima – zaključila je Cik i sve pozvala da se suoče s tim važnim pitanjima na izložbi koja traje do 9. studenoga.
Otvori KEKS Pay
