Hrvatska se nalazi među najlošijim državama članicama EU ne samo po visini javnog duga nego i po načinu na koji se zadužuje. Većina država članica EU uglavnom se financira prodajom državnih obveznica, dok se hrvatska država još nije oslobodila navike da svoje troškove velikim dijelom financira uzimanjem kredita u bankama.
Samo sedmina
Češka, Slovenija, Slovačka i Mađarska glavninu – 86 do 88 posto – svog javnog duga financiraju putem državnih obveznica, u Hrvatskoj obveznice pokrivaju 62, a krediti visokih 38 posto javnog duga. Po tome smo među osam najlošijih članica. Jedan od najvećih udjela kredita u javnom dugu, očekivano, ima Grčka, dok u prosjeku članice EU samo jednu sedminu duga financiraju iz kredita. Anto Bajo, analitičar Instituta za javne financije, kaže da struktura duga nije samo tehničko nego i financijsko pitanje jer su uvjeti kreditiranja putem banaka ili sindikata banaka često nepovoljniji, s puno diskrecijskih odluka i manje izloženi javnosti. Plasman državnih obveznica transparentniji je postupak u kojemu se u pravilu postiže bolja cijena nego kod kredita.– Hrvatska se dosta dugo oslanjala isključivo na bankarske kredite i taj se udio sporo mijenja. Posebno se to odnosi na cestovnu infrastrukturu koja se financirala vrlo često s kamatnim stopama iznad 6 posto – komentirao je Anto Bajo koji dulje vrijeme upozorava da je hrvatski problem i u tome što nemamo strategiju upravljanja javnim dugom, koja će se, po najavi iz Vlade, pripremiti tek do kraja ove godine i početi primjenjivati od iduće.
Ništa od smanjenja
Vlada je u planu konvergencije najavila da će, počevši od iduće, Hrvatska svake godine smanjivati dug opće države za jednu dvadesetinu između postojećeg stanja duga i referentne stope od 60% BDP-a. Krajem prošle godine javni je dug dostigao 85 posto BDP-a, a Europska komisija smatra da će opći dug hrvatske države narasti na 94 posto BDP-a do kraja 2016. Znatan dio rasta posljedica je šireg obuhvata, no pogurala su ga i aktivirana državna jamstva te novi fiskalni deficiti. Domaći vjerovnici drže 60 posto hrvatskog duga, a inozemni 40 posto.
>> Nikica Valentić: Ne mogu me odbiti ni Karamarko ni Milanović
>> Kraj recesije, no samo je turizam vratio izgubljeno, ostale čeka još dug put
Ovi podatci su stari gotovo godinu dana, ali sve govore: U Tuđmanovo najteže doba obilježeno ratom i obnovom Hrvatska se zadužila za 48 milijardi (4,8 milijarde godišnje). Dolaskom Račana na vlast Hrvatska se u samo tri godine zadužuje za novih za novih 35 milijardi (11,6 milijardi godišnje). Isti trend zaduživanja nastavlja se i u Sanaderovo doba kada se Hrvatska u 8 godina zadužila za novih 87 milijardi (10,9 milijardi godišnje). Servisiraju se samo kamate, a glavnica se kumulira i doseže vrtoglavih 170 milijardi. Nakon neznalice Račana, najvećeg hohštaplera Sanadera, diletantice Kosor, na hrvatsku scenu stupa Zoran Milanović koji sa svojom Kukuriku koalicijom obara sve rekorde zaduživanja. U samo 3 godine uspio se zadužiti za 75 milijardi uz najavu novog zaduženja, sredinom ovog mjeseca, od 2 milijarde dolara, što će biti ukupno nešto manje od 90 milijardi (više nego Sanaderova "zločinačka vlada" u 8 godina), a prateći Milanovićev trend zaduživanja za očekivati je da će se do kraja mandata zadužiti za još 15 milijardi, što bi bilo ukupno preko 100 milijardi!!