Naslovnica Enciklopedija Biografije

Tomislav Ladan

Tomislav Ladan je glavni ravnatelj Hrvatskoga leksikografskog zavoda Miroslava Krleže. Za studija je bio iznimno ambiciozan, slušao predavanja na tri katedre, pa čak i na drugim fakultetima. "Skakutao" je sa slavistike na germanistiku, pa na klasične jezike.
01. prosinca 2016. u 00:00 0 komentara 415 prikaza
tomislav ladan
Foto: patrik macek/pixsell
Pogledajte galeriju 1/2

Tomislav Ladan, ugledni hrvatski jezikoslovac, prevoditelj, leksikograf, romanopisac te glavni ravnatelj Hrvatskoga leksikografskog zavoda Miroslava Krleže rođen je 25. lipnja 1932. u Ivanjici, nedaleko od Valjeva u Srbiji.

Zanimljivo je da Tomislav Ladan, nakon što je u dobi od tri godine s obitelji preselio iz Srbije u Bosnu, svoju rodnu Ivanjicu nije više nikada vidio. Ladan je umro  nakon duge i teške bolesti 12. rujna 2008. u Zagrebu, u dobi od 76. godina. Bio je oženjen s Danicom koja im je rodila sina Hrvoja i kćer Anu.

tomislav ladan
1 / 2

U pučku je školu išao u Travniku i Bugojnu.  Njegov otac, državni službenik, govorio je njemački i latinski kao hrvatski.  Višejezičnost  je u Ladanu možda rođena  u stalnom preseljavanju obitelji čovjeka, koji je imao šestero djece, a svako je rođeno u drugome mjestu Bosne i Srbije...

Najdulje je živio u Banjoj Luci gdje je završio gimnaziju i u Sarajevu gdje je 1958. diplomirao jugoslavistiku na Filozofskom fakultetu. Studirao je sedam godina jer je zbog uzdržavanja radio kao privatni poučavatelj i tumač za njemački, engleski i švedski jezik.  

Već su se 1950. bili pojavili njegovi prvi književni sastavci. Za studija je bio iznimno ambiciozan, slušao predavanja na tri katedre, pa čak i na drugim fakultetima. "Skakutao" je sa slavistike na germanistiku, pa na klasične jezike...

S Predragom Matvejevićem, već tada vrsnim znalcem francuskoga jezika, slušao je predavanja iz gotskog.

Želio je po svršetku studija ostati raditi na tom sarajevskom fakultetu. Nisu ga prigrlili, pa se zaposlio na tamošnjem Narodnom, pa Radničkom univerzitetu, potom kao novinar i urednik u NŠP Oslobođenje i konačno urednik u Izdavačkom poduzeću Veselin Masleša. U toj kući "pobrinuo se", kako je rekao, da izađe izbor iz Eliota, na kom je i sam surađivao, te utemeljio biblioteku Ars. Pokrenuo je nekoliko knjiga, pa su objavljeni Gülgameš i eseji Curtiusovi, preveden je Poggio Bracciolini, kao i dvojezično izdanje Liber facetiaruma. U biblioteci Logos je njegov prvi filozofijski prijevod Horkheimera.

"Odslužio je narodu" u JNA 1959.

Poslije jednoga slučajnog  susreta s Miroslavom Krležom u Sarajevu , Ladan je već nakon manje od dva mjeseca, 1. studenog 1961. godine počeo raditi u Leksikografskom zavodu u Zagrebu. Tu će provesti zamalo pola stoljeća obilježenog enciklopedijskim poslom, za koji je rekao da je najveći fizički napor ravan kopanju u rudarskom oknu i posao bez kraja.

Postao je glavnim urednikom Osmojezičnoga enciklopedijskog rječnika, u kojem je od 1987. do njegove smrti 2008. objavljeno sedam od osam planiranih svezaka.

Ravnateljem Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže imenovan je 2001.

U znanstvenim krugovima i javnosti govorilo se o njegovoj golemoj erudiciji, radnoj disciplini i zamalo samostanskoj posvećenosti poslu. No, bio je poznat kao duhovit čovjek pun domišljadih poredbi... Djelomično takvoga hrvatska javnost ga je poznavala kroz TV emisije Slično, a različito i Riječi, riječi, riječi. Zas njih je  1964. u  napisao da su "zamrzle ljepotice koje čekaju svoga princa da ih probudi i izvede u život".

Krleža ga je u Leksikografski zavod doveo kao – višejezičnika.  Tada se koristio grčkim, latinskim, engleskim, ruskim, francuskim, njemačkim, švedskim, norveškim i danskim jezikom.

Nedugo po dolasku na Zavod,  Ladan odlazi u Švedsku i te je 1963. I 1964. godine bio lektor hrvatskoga jezika na sveučilištu u Upssali.

Putovao je i Kanadu, Kinu, Egipat, na Island, diljem Europe. Istraživao, proučavao i žive jezike, tumačio, predavao... Bio je član Vijeća za normu hrvatskoga jezika.

Djeluje kao esejist, kritik, prozaik, prevoditelj i leksikograf, autor je stotina članaka i enciklopedijskih jedinica iz područja opće etimologije, kroatistike, skandinavistike, engleske i njemačke književnosti.

Preveo je mnoga pjesnička, dramska, prozna i filozofska djela. Sa starogrčkog biblijsku Knjigu mudrosti i Ivanovo evanđelje, Euripidovu Medeju, Aristotelovu Metafiziku, Eshilovu Orestiju, Nikomahovu Etiku, Fiziku i Politiku. Latinske Danteove Poslanice, pa s engleskoga Shakespeareova Tita Andronika, Bergmanove Prizore iz bračnog života, i još tridesetak klasičnih i manje klasičnih djela.

Objavio je više od deset knjiga rasprava, kritika i eseja - Zoon graphicon (1962), Premišljanja (1964), U škarama (1965), Ta kritika (1970), Pjesništvo, pjesme, pjesnici (1976), Parva mediaevalia (1983), Izabrana djela (1991), Riječi: značenje, uporaba, podrijetlo (2001) i njihovo drugo izdanje s naslovom Život riječi: Etimologija i upotreba (2009) te Etymologicon: tumač raznovrsnih pojmova (2006) i druge, a jedini roman Bosanski grb (1975).

Prikaze, eseje, književne kritike, proze i filološke rasprave objavljuje u Našim danima, Vidicima, Književnim novinama, Izrazu, Poljima, Telegramu, Forumu, Razlogu, Kolu, Hrvatskom tjedniku...

Pozornost javnosti posebno je privukao književnim kritikama suvremenika.

Nema puno radova s područja jezikoslovlja, ali su ti radovi jako važni. Za njih je dobivao nagrade.

Pa ipak,  ponekad je bio osporavan i kritiziran.

„Ladan je stvorio tijekom pola stoljeća najopsežnije djelo u povijesti hrvatske leksikografije i leksikografije uopće“,  izjavio je ladanov suradnik Vlaho Bogišić.

VISERA
EU FONDOVI
Inovacije: Radimo na razvoju robota koji će mnoge poštedjeti zamornog pretipkavanja podataka
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.