Najniža je kamata koju u ovom trenutku otplaćuju klijenti neke banke – 2%. Toliku cijenu kredita plaćaju privatni iznajmljivači zaduženi u HPB-u, uz subvenciju Ministarstva turizma, u suradnji s HBOR-om. S obzirom na jeftine izvore financiranja, možda bi mogla biti i niža da banke na to ne moraju platiti – porez! Limit je donedavno bio čak 3%, no izmjenom Zakona o porezu na dohodak, od 1. siječnja tržišnom cijenom kreditiranja smatra se kamata od 2%: kreditira li jeftinije, banka ili tvrtka na to mora platiti doprinose i porez na dohodak na primitak u naravi. Kreditira li zaposlenika, oporezuje se kao plaća, za sve ostale – kao drugi dohodak. To je odgovor na pitanje zašto krediti ne mogu biti jefitniji, no i poziv Ministarstvu financija da preispita ograničenje u eri jeftinog novca!
Gotovinci niži od stambenih
A najskuplji su krediti – gotovinci u kunama koje potrošači bez statusa klijenta u Erste banci plaćaju – 7,69%. Minimalni i maksimalni iznosi nisu posve egzaktni; kamate koje prenosimo banke su nam „priznale“ u anketi koju smo među njima proveli, tražeći da nam, bez detalja o konkretnim klijentima, otkriju i cijene kredita koje su odobrili i u diskreciji: u akcijama, VIP-klijentima ili aranžmanima s poslovnim partnerima. Neke nam nisu ni odgovorile, poput Zabe i Sberbanka, no i iz ovoga što smo izvukli može se stvoriti slika o tržištu. Na kojem su, definitivno, cijenu zaduživanja srušili APN-ovi subvencionirani stambeni krediti, a prema jedinstvenom stavu analitičara, kamate će još padati, najmanje tri godine.
Tražili smo podatke i o najskupljim zaduženjima s obzirom na to da se krediti u otplati još plaćaju po visokim kamatama iz prethodnih razdoblja: donekle su se smanjile promjenjive kamate, no razlike su tolike da smo u jednom od prethodnih izračuna došli do zastrašujuće 53.000 eura razlike u otplati istovrsnog stambenog kredita od 80.000 eura na 25 godina kod kredita koji se podiže danas u odnosu na onaj podignut prije 10 godina. Još drastičnije pale su kamate na depozite; nedavno je HNB objavio da se trošak koji banke plaćaju štedišama čiji novac plasiraju smanjio od 2012. za 2,2 milijarde kuna: u 2012. su za kamate na depozite izdvojile 2,54 milijarde kuna, na kraju 2018. samo 333 milijuna. Iako su standardno najniže kamate na stambene kredite, ima i iznimaka: u Addiku trenutačno najjeftinije prolaze korisnici gotovinskog kredita koji su se „ogrebali“ u akciji Red Friday kad su im na jedan dan prepolovljene kamate; za euro su se spustile i na 3%.
Zanimljivo je da korisnici njihovih najpovoljnijih stambenih kredita u eurima plaćaju 3,3% kamate. U Erste banci najniža je kamata na APN-ove subvencionirane stambene kredite, 2,4%, koja je u HPB-u, uz rekordno najnižu od 2% za iznajmljivače, još niža – 2,09% i za kune i za eure. I u OTP-u je najniža kamata na APN-ove kredite, 2,39%, u PBZ-u je ona 2,68%, i u kunama i u eurima, a sljedeća najniža je za stambene kredite za mlade, 3,19% za kredite u euru, fiksna prvih 5 godina. U RBA je APN-ova najniža kamata 2,3% za eure. Najviše kamate za nove kredite plaćaju korisnici nenamjenskih kredita – uz primjer Erste banke koji smo već spomenuli od 7,69%, u HPB-u je to 6,9% za korisnike nenamjenskih kredita u kunama i eurima, u OTP-u 7,48% za kredite u kunama, u RBA 7,55%, isto za kune.
Konkurencija najveći adut
Kod depozita, svrha držanja u banci, zbog ekstremnog pada kamata, ekstenzivnijeg nego kod kredita, svela se na funkciju – trezora. Najniže kamate, na štednju po viđenju, bez oročenja, iznose tako 0,01%, što se ne bi moglo svrstati ni na razinu statističke pogreške. Najniža je kamata na oročenje koju mogu dobiti u Addiku 0,02% za štednju oročenu na 3 mjeseca u eurima, najviša – 1%, na dolare oročene na više od 2 godine. Pravne osobe na tu istu štednju dobivaju osjetno veću kamatu – 1,4%, a produže li oročenje na razdoblje duže od 3 godine i 1,5%. U HPB-u je najniža kamata na štednju oročenu u eurima na mjesec dana – 0,02%. Najviša je na dječju štednju u kunama, 2% za oročenje na 3 godine.
U OTP-u je najniža kamata na oročene depozite u euru, 0,02%, najviša 0,45% na oročenja u kunama na 60 mjeseci. U PBZ-u je najniža također 0,02% za kratkoročna oročenja u kunama i eurima, najviša 1,29% za dužu ročnost i iznose u kunama. Iz svih banaka poručuju da će se kamate još spuštati, i to najmanje 3 do 5 sljedećih godina, što je procjena Davida Tomašeka, direktora ureda za strateški razvoj HPB-a, ali manje intenzivno nego dosad: osim nastavka politike niskih kamata Europske središnje banke, i pada premije rizika naše države, najveći je adut klijenata –visoka konkurencija banaka!
Ppravo pitanje je zašto PRIVATNE banke imaju MONOPOL na izdavanje i štampanje novca i onda kamatare svijet? Zašto nacionalne banke-HNB u našem slučaju nebi jeftino financirao gospodarstvo i građane? ZAŠTO? ZAŠTO? Nema razloga! Nema razloga osim odgovora da to EU EU zabranjuje pa je HNB samo mjenjačnica kuna u strane valute koje uz ogromne provizije konvertira i još nabija kamatu na kakatu-KAMATARI! Dakle KRIVA pitanja se ovdje postavljaju!