Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis TOP 505 kompanija

Uz kvadrate i vjetar, eldorado je postala oprema za testiranje

Tvrtke iz državnog portfelja gotovo se nikada ne nalaze na ljestvici najbržerastućih, koja je u pravilu rezervirana za živahni privatni sektor, ali iznimki ima.
12. listopada 2021. u 14:35 0 komentara 75 prikaza
Balon
Foto: Shutterstock

Lista tvrtki čiji prihodi bilježe najviše stope rasta uvijek plijeni pozornost, jer na njoj se pojave i neka nova poduzetnička imena koje će se kasnije probiti i na Dun & Bradstreet Hrvatska listi “Top 505”, pa se i sada među ovom “stotkom” traži neki novi Infobip i Nanobit. Ta lista, međutim, istodobno može dati i privid uspjeha, jer neke od zvijezda u usponu zabljesnu samo u jednoj godini, nerijetko nakon toga i posve nestaju s poslovne scene.

SEDAM DUGIH GODINA Kupoprodaja dionica uskoro će biti još sigurnija

Specifično za ovogodišnju listu najbrže rastućih 100 hrvatskih poduzeća, uz sve poslove vezane uz farmaceutske i medicinske proizvode, velika je zastupljenost onih osnovanih za nekretninske projekte i iz građevinskog sektora, koje su bile dominantan su temelj za nagli i izvanredan prihodovni skok. Odraz je to i lanjskih kretanja na ukupnom tržištu, na kojemu je i u uvjetima korone nastavljena aktivnost i prevladavao kroničan nedostatak radnika.

Cijene i potražnja stambenih kvadrata rast bilježe u cijeloj Hrvatskoj, no posebno u Zagrebu, gdje se za novogradnju stvaraju liste kupaca i kupoprodaje uspješno obave i prije nego se zgrade dovrše. Pridonio je tomu i prvi zagrebački potres, koji je razmrdao stariju i manje kvalitetnu gradnju, zbog čega su i cijene za stanove u novoizgrađenim zgradama nerijetko prelazile i 3000 eura po metru četvornome.

Odraz toga je i prvo mjesto na ljestvici 100 najbrže rastućih, na kojemu je zagrebačka građevinska tvrtka JG-Projekti, čija je osnivačica i direktorica Saida Mavra. Tvrtka nije novo ime u građevinskom sektoru, posluje već desetljeće i ima već brojne projekte na atraktivnim zagrebačkim lokacijama iza sebe.

Nije jedna od najvećih tvrtki u sektoru, no lanjska realizacija je rekordna, s nominalnim rastom prihoda od 915 posto u odnosu na prethodnu 2019. Dok je za JG-Projekte glavna lokacija bila na Trešnjevci, u Ilici je gradio Geoprojekt Ivana Vojnovića, čija je projektna tvrtka Geoprojekt Ilica ubrala više od 100 milijuna kuna.

Iz građevinskog sektora s iznimnim prihodovnim skokom dolaze i nekoć zvučna imena iz branše Viadukt u stečaju i Konstruktor-inženjering u stečaju, no u oba slučaja nije posrijedi prihod koji je ostvaren od poslovnih aktivnosti, nego od prodaje imovine iz njihove stečajne mase.

Kinezi ‘u akciji’

Jedno od najbrže rastućih kompanijskih imena u 2019. bila je China Road and Bridge Corporation kineska tvrtka koja realizira trenutno najvrjedniji infrastrukturni projekt gradnje Pelješkog mosta, no o njezinu poslovanju u prošloj godini nema dostupnih podataka, očito financijsko izvješće nije na vrijeme predano Fini. Međutim, na listi najbrže rastućih u prošloj godini našle su se dvije kineske tvrtke – Youtone Constructions i Norinco international.

915

posto skočili su lani prihodi građevinske tvrtke JG-Projekti, čime se našla na vrhu ljestvice najbržerastućih. Iza sebe ima brojne projekte na atraktivnim zagrebačkim lokacijama

Obje tvrtke angažirane su na istom projektu u Hrvatskoj, gradnji najveće vjetroelektrane na brdu iznad prijevoja Vratnik kod Senja, koji je ujedno i najveće kinesko ulaganje u Hrvatskoj. Vrijednost ulaganja procjenjuje se na oko 200 milijuna eura, a ulagač je Norinco International, koja je dio državne gigantske grupacije China North Industries Corporation, dok je tvrtka Youtone Construction je podizvođač u istom projektu u Hrvatskoj.

Prema planu, vjetroelektrana na brud Vratnik iznad Senja, u probni rad trebala bi biti puštena krajem rujna, a slavna senjska bura pokretat će 39 turbina snage 4 MW, a procijenjena vrijednost proizvodnje na godišnjoj razini joj je 530 milijuna kWh. Radovi na ovom energetskom projektu započeli su prije gotovo četiri godine, a svečanosti je nazočio i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, prethodno mu u partnerstvu s kineskom Vladom dajući potporu kao dijelu strateške kineske inicijative “Jedan pojas, jedan put”.

Energetika ENERGETIKA Tržišni šokovi održali lekciju: Moraju biti spremni na sve

Ulazak Kineza inače je i pogurao cijeli projekt, koji je pokrenut još 2013., ali je dugi niz godina bio zaustavljen zbog postupaka koji su oko utjecaja na okoliš i staništa surog orla vodile zelene udruge. Norinco je 2018. za 32 milijuna eura otkupio 76-postotni udjel u tvrtki Energija projekt, te je promijenio sam projekt u odnosu na ranije varijante, a prije godinu dana Vrhovni upravni sud odbacio je žalbu eko udruga i otvorio vrata dovršetku projekta.

Osim građevinskog i nekretninskog biznisa, drugi sektor u kojemu su se počeli izdvajati neki novi igrači su obnovljivi izvori energije. U vrh ljestvice najbrže rastućih tako su doveli i Siemens Gamesa Renewable Energy, kojoj su poslovi na projektima vezanima uz izgradnju vjetroparkova lani donijeli više od pola milijarde kuna.

Iz redova obnovljivaca izdigla se lani i tvrtka Slavena Tudića, jednoga od prvih u Dalmaciji koji je zagazio u posao s vjetroelektranama. Posrijedi je njegov TEC Obnovljivi izvori, koja je istini za volju ubrala rekordan prihod četiri godine ranije (54 milijuna kuna), nakon čega su prihodi potonuli i lani ponovno izbili visoko, no ipak ne iznad razine iz 2016.

Skok lani bilježi i GT Trade iz Splita, specijalizirana za poslove gradnje i sanacije odlagališta

Snažan proboj na tržištu imala je i tvrtka Energia Gas and Power, opskrbljivač električnom energijom koja je već niz godina prisutna u Hrvatskoj, od 2013., a u vlasništvu je New Energy Tradinga iz Švicarske. Rastom u prošloj godini izdvaja se i Geoplin, tvrtka slovenskog Petrola, čiji je nagli rast uslijedio nakon preuzimanja Crodux plina generala Ivana Čermaka godinu ranije.

Tu akviziciju, radi odnosa na tržištu opskrbe plinom, morala je odobriti i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Prethodno je Geoplin preuzeo i zabočku tvrtku Zagorski metalac, operatora plinskog distribucijskog sustava koji pokriva središnji dio Hrvatskog zagorja. U godini nakon tih akvizicija, 2020. Geoplin uprihodio preko 242 milijuna kuna.

Skok lani bilježi i tvrtka GT Trade iz Splita, specijalizirana za poslove gradnje i obnove odlagališta, te je u tom biznisu jedan od vodećih u Hrvatskoj. Lani je doista zabilježila snažan rast, po svim parametrima, prihodi su premašili 166 milijuna, a jednako snažan porast imao je i broj zaposlenih, kojih je prema financijskom izvješću bilo više od 120. među ostalim, tvrtka je bila jedan od izvođača radova na splitskom odlagalištu Karepovac.

Pune ruke posla zbog Covida

Iako je za većinu bila uzrok besanih noći, među tvrtke kojima je pandemija koronavirusa donijela pune ruke posla brojne su manje tvrtke koje godinama postoje i bave se plasiranjem na hrvatsko tržište farmaceutskih i medicinskih proizvoda, te zaštitne opreme. U toj je skupini zagrebačka tvrtka Biomax, a riječ je o manjoj tvrtki s osam zaposlenih, koja se bavi distribucijom laboratorijske opreme, te opremom za kliničku dijagnostiku, a kojoj su, naravno, prihodi lani “eksplodirali”.

Naša novčana pozicija i dalje je jaka, poručuju iz Arena Hospitality Grupe TURIZAM ‘Glad’ za radnicima postaje pogubnija od Covida

Slično je i sa Servier Pharma, hrvatskom tvrtkom francuske farmaceutske kuće, koja je lani imala doista eksponencijalni prihodovni rast, od 180 posto, na 123 milijuna kuna. Tvrtka inače u Hrvatskoj ima 50 zaposlenika, a prosječne neto plaće su im veće 19 tisuća kuna. Za zagrebački Enormis, pak, u široj javnosti pročulo se kada je u jeku pandemijske krize i lockdowna država vatrogasno nabavljala zaštitnu opremu za borbu protiv koronavirusa.

Ta mala tvrtka koja se bavi trgovinom takvom robom našla na vladinom objavljenom popisu desetak domaćih od kojih je u izvanrednim okolnostima bez javnih natječaja kupljena nasušno potrebna oprema. Isto se dogodilo još jednom malom trgovcu radnom i zaštitnom opremom, Pleglasu, kao i GenePlanetu, inače mladoj podružnici jedne od vodećih kompanija za genetiku u Europi, koja je prije korone pokrenula u Zagrebu Centar za sekvenciranje DNK nove generacije (NGS).

77

milijuna kuna dosegnula je tvrtka za trgovinu lijekovima i medicinskim proizvodima Srijem

Još je jedno novo ime iz ove niše iskrsnulo na ovoj rang-ljestvici, a riječ je tvrtki Medlab One. Tvrtka je to koja posluje od 2019., a osnovao ju je Marko Džepina, čija starija tvrtka Medilab posluje uspješno već 30 godina, a bavi se zastupanjem poznatih kompanija poput Bayera i B. Brauna, te distribucijom i prodajom njihovih proizvoda.

Također je buknula i aktivnost osječke tvrtke za trgovinu lijekovima i medicinskim proizvodima Srijem, čiji je osnivač Vlatko Bašić, a lani je tvrtka s pet zaposlenih ostvarila rekordan prihod od preko 77 milijuna kuna.

Bum investicijskog zlata

S krizom je lani i u Hrvatskoj buknula i potražnja za investicijskim zlatom, a vidljivo je to posebno na rezultatima jednog od naših trgovaca, Tetragram projekta, koji je prihode naglo digao za 243 posto, na 342 milijuna kuna, što je dotad ostvareni rezultat tvrtke koja službeno postoji od 2009. Skok bilježe i ostali igrači na tom tržištu u RH, opatijski Auro Domus, te Moro&Kunst.

Trgovina investicijskim zlatom u Hrvatskoj se stidljivo razvija, nakon što smo ušli u Europsku uniju u kojoj je taj segment oslobođen poreza na dodanu vrijednost. A kako to biva kada vlada zabrinutost za gospodarstvo i pada vrijednost novcu, ljudi se okreću zlatu. I otkup zlata raste, jer oni koji nemaju drugi izlaz u krizi financijski se “krpaju” prodajom zlatnine. I cijena zlata je u godini obilježenoj koronom dosegla rekordne razine, što je, naravno, pridonijelo i većim poslovnim rezultatima tvrtki u ovoj specifičnoj niši trgovine.

Na listi najbržerastućih našle su se dvije kineske tvrtke – Norinco international i Youtone Constructions/NEL PAVLETIĆ/PIXSELL

Korona je lani, posebice u vrijeme lockdowna, ali i nakon njega, posve preokrenula navike i potaknula online kupnju svih vrsta proizvoda. na svakom se koraku imalo prilike vidjeti bicikle i dostavna vozila s oznakama Glovo, pa je logično da se i hrvatska podružnica te španjolske tvrtke našla na listi novih igrača.

Prošle godine, druge u kojoj posluje u Hrvatskoj, tvrtka Glovoapp Technology sa svojom platformom za dostavu ostvarila je 49 milijuna kuna prihoda, 40 milijuna više nego prethodne godine. Dostavljači Glova su vanjski suradnici, a tvrtka prema podacima Dun@Bradstreeta ima 15 zaposlenih.

Iz sektora trgovine izdvaja se među brzorastućima tvrtka najveće dalmatinske grupacije u vlasništvu Tomislava Mamića Tommy, koji je u sklopu reorganizacije započete prije dvije godine, ustrojio holding društvo Tommy 1992. koje je objedinilo sve službe i osiguralo servis za sve tvrtke unutar sustava.

Kao krovna, nova je tvrtka preuzela upravljanje imovinom, pripremu investicija, definiranje strateških ciljeva, koordinaciju i unapređenje suradnje, te utvrđivanje standarda korporativnog ponašanja. U tvrtkama iz Mamićevog sustava zadržane su službe računovodstva i financija, dok su marketing, ljudski resursi, te pravna i tehnička služba ušle pod krovnu tvrtku.

Tomislav Mamić taj je korak objasnio izostankom sinergije, te je njegova vizija time omogućiti da sustav funkcionira kao tim, da se promišlja o dobrobiti cijelog sustava, a ne samo pojedinačnih tvrtki.

Tommy 1992 lani je imao više od 100 zaposlenih i oko 108 milijuna kuna prihoda. Ovaj organizacijski poduhvat inače je najavljen i kao prvi korak prema mogućem izlasku na burzu, a komunicirane su procjene kako bi ciljana vrijednost prikupljenog kapitala bila oko 200 milijuna eura.

Tomislav Ćorić ‘Trebaju nam škole, fakulteti i bootcampovi koji stvaraju inženjere, dizajnere, podatkovne znanstvenike…’

A već je na prošlogodišnjoj listi “sprintera”, zahvaljujući konačno započetim radovima na punom profilu Istarskog ipsilona ušla hrvatska podružnica francuskog Bouygues Travaux Publicsa, koji u koncesijskom društvu Bina-Istra ima većinski udjel. Već su 2019. Francuzi skočili na 237 milijuna kuna prihoda, a lani su ih ostvarili ukupno 639 milijuna. Nije to nikakvo iznenađenje za rezultate strateškog partnera u tom infrastrukturnom projektu koji se realizira po modelu javno-privatnog ulaganja.

Prije tri godine krenulo se s početkom radova na istarskoj prometnoj žili kucavici, a krajem prošle godine, nakon što je Vlada izmijenila ugovor o koncesiji s Bina-Istrom, otvoreni su radovi i za početak izgradnje druge cijevi tunela Učka, odnosno tzv. Pod-faze 2B2-1, vrijednosti 1,5 milijardi kuna. Završetak svih radova na tom projektu očekuje do sredine 2024., pa je izgledno da će francuski Bouygues još biti na listama velikih poduzetnika u hrvatskom gospodarstvu.

A dok je Bouygues već bio na listi najbrže rastućih, novak je, i to s izuzetnim zaletom, podružnica slovenske SŽ – Železniškog gradbenog podjetja Ljubljana. Ta je tvrtka javnim natječajem odabrana za izvođača radova na jednome od većih projekata u modernizaciji željezničke infrastrukture koji su u tijeku.

Riječ je o zajedničkom projektu Lučke uprave i HŽ Infrastrukture kojim se s 31,6 milijuna eura osiguranih najvećim dijelom iz europskih fondova, nastoji stvoriti uvjete za daljnji raste riječke luke kao jedne od glavnih na Mediteranskom koridoru.

Prošle godine tvrtka GlovoaApp Technology sa svojom platformom za dostavu ostvarila je 49 milijuna kuna prihoda/MARKO LUKUNIĆ/PIXSELL

Projekt predviđa rekonstrukciju teretnog dijela željezničkog kolodvora i izgradnju terminala za željeznički intermodalni prijevoz na kontejnerski terminal Zagrebačko pristanište. Radovi su započeli potkraj 2019., a predviđeni dovršetak je do kraja ove godine.

Za proizvodnju, ali i trgovinu automobilima prošla je godina bila porazna. Prodaja novih automobila srezana je čak za više od 42 posto, ali i prodaja rabljenih je drastično opala. Prema podacima Centra za vozila Hrvatske prvi put je registrirano bilo oko 59 tisuća rabljenih automobila, 30 posto manje nego u pretkriznoj godini. No, pandemija nije jednako zahvatila sve trgovce rabljenim automobilima.

Među one koji su zabilježili snažan rast u tim izvanrednim okolnostima bio je Auto centar jedan, sestrinska tvrtka Auto centra Šibenik, obje u vlasništvu Bože Lukanovića. U prošloj je godini, drugoj u kojoj posluje, Auto centar jedan uprihodio više od 100 milijuna kuna. Stariji AC Šibenik imao je 239 milijuna kuna prihoda, no za razliku od AC Jedan, ta je tvrtka imala nešto slabiji rezultat nego u godini prije korone.

Monstantova podružnica

Prošla je godina bila sjajna i za hrvatsku podružnicu zloglasnog američkog poljoprivredno-biotehnološkog diva, proizvođača GMO sjemena, ali i glifosata Monsanta. Za mnoge je na Starom kontinentu i nakon što ga je preuzeo njemačka farmaceutska grupacija Bayer, Monsanto gospodarska persona non grata, no ipak ima svoje podružnice i posluje u državama EU.

Tako i u Hrvatskoj on službeno djeluje već dva desetljeća, u skladu s hrvatskim propisima, tako da nastupa ne s GMO, koji je zabranjen, već s hibridnim kukuruzom, dok se kontroverzni glifosat koristi u voćarstvu i vinogradarstvu. Prošle godine tvrtka je zabilježila svoj rekordan prihod na našem tržištu.

Prema informacijama iz Dun&Bradstreetove baze podataka, lani Monsanto nije imao zaposlenih, dok je ranijih godina u pravilu imao minimalan broj od jednog do četiri zaposlenika, no prihodi su u 2020. premašili 49 milijuna kuna. Monsanto je inače imao stalan i stabilan godišnji rast, no u 2018. se dogodio ogroman pad, tako da je s lanjskim oporavkom završio na ljestvici najbrže rastućih tvrtki u Hrvatskoj.

Iz prehrambeno-prerađivačke industrije jedini koji privlači pažnju uvrštenjem na listu najbržerastućih je Hrvatska industrija šećera (HIŠ). Riječ je o tvrtki koja je nastala zbijanjem redova tri hrvatske šećerane u uvjetima kada ta proizvodnja prolazi tešku krizu i nepovoljne uvjete na tržištu nakon što je EU dozvolila potpunu liberalizaciju i otvorila se konkurenciji iz Južne Amerike.

Tvrtku su osnovali dotad ljuti protivnici na domaćoj sceni Viro i njegova Sladorana, čiji su glavni dioničari Marinko Zadro i njegovi francuski partneri, te osječka Tvornica šećera koja je u vlasništvu Žita Marka Pipunića. Ta poslovna odluka, budući da je riječ o dugogodišnjim većim izvoznicima bila je za javnost iznenađujuća i neugodna vijest, no upućeni su očekivali takvo rješenje, za koje je prijelomna bila sve manja proizvodnja šećerne repe u Hrvatskoj.

Ona je pala na oko 10-ak tisuća hektara što je dostatna sirovina za svega jednu kompaniju. Viro i Sladorana u međuvremenu su ušle u predstečajnu nagodbu, a u dvije šećerane pogoni su potpuno ugašeni. Predsjednik Uprave HIŠ-a Željko Zadro zbrojio je da su od ulaska Hrvatske u EU tri šećerane “izgubile milijardu kuna, te je jedino rješenje da industrija šećera opstane udruživanje”.

Takva poslovna odluka s realizacijom je startala s početkom 2020., te je stoga i “bum” koji je zabilježen u odnosu na prethodnu godinu, u kojoj je rezultat bio tek odraz pripreme, logičan slijed događaja, a ne naglo ostvareni novi poslovi. Bitka za takav scenarij tek slijedi, a ovisit će između ostaloga i o Nacionalnom programu potpore očuvanju proizvodnje šećerne repe koju je za razdoblje od 2022. do 2027. pripremilo resorno Ministarstvo poljoprivrede.

Izvan prevladavajućih sektora iz kojih dolaze najbržerastući poduzetnici, na najnovijoj listi se nalazi zagrebački Rubin-promet. Tvrtka je to koja već dugo u Hrvatskoj posluje kao ekskluzivni zastupnik Smits-Heimann, vodećeg svjetskog proizvođača RTG uređaja i sustava zaštite i kontrole za zračne luke, državne institucije, granične prijelaze i druge objekte koje zahtijevaju veću razinu
sigurnosti. Iako su s porastom terorizma, trgovine droga i migranata kontrolne i sigurnosne mjere već odavno postrožene, lani je ipak Rubin-promet postigao rekordnu poslovnu aktivnost. Skok koincidira i s promjenom vlasničke strukture, jer je osnivač Boris Godler tvrtku prepustio Stjepanu Šariću.

Premda je kao sektor IT lani sve pretekao, na listi onih koji su imali vrtoglave trocifrene stope rasta zapravo su rijetke. Jedna iz te skupine je osječka Web-IT, tvrtka u vlasništvu Zvonimira Karalića, a prema podacima s njihovog web-a, osim u servisiranju opreme, njihovi djelatnici aktivni su i u izgradnji računalnih mreža, VOIP tehnologija, implementaciji i konfiguraciji svih vrsta poslužitelja. Kao partnere s kojima imaju višegodišnju suradnju i za koje su razvili poslovna rješenja navode B.net, te projekt cjelokupnog rješenja za poslovanje osječkog Zavoda za unapređivanje sigurnosti.

Maloj tvrtka Biomax s osam zaposlenih prihodi su u pandemiji ‘eksplodirali’

Samoborske ‘mobilke’

U poslovnim krugovima, prije svega turističkim, ime Nord Mobile dobro je poznat, jer je to najrazvijeniji brend mobilnih kuća. Projekt je to samoborskog Nord Produkta, najvećeg hrvatskog proizvođača slavina i kupaonskog namještaja, koji razvija i gradi svoje mobilne kuće godinama, a kako je razvidno iz podataka Dun@Bradstreeta, taj je proizvodni segment prije dvije godine izdvojen u Nord Mobile, a u vlasničku strukturu uz osnivača Stanka Birina, prošle godine ušao je Igor Maša, jedan od značajnijih dioničara Lošinjske plovidbe i vlasnik Adria Yachtinga, tvrtke za najam jedrilica.

Nordove su kućice, a dosad ih je proizvedeno više od dvije tisuće, već popunile brojne kampove na hrvatskoj obali i sve su traženije za luksuzni camping turizam, no ujedno su postale i tražen izvozni proizvod.

Za samoborske mobilne kućice tržišna prilika neće biti obnova na području Banovine i zagrebačke okolice nakon potresa, ali će kapacitet za nove poslove na tim će prostorima svakako biti otvoren splitskoj tvrtki Spegra, koja je i s lanjskim rezultatima ušla među sto najbrže rastućih u Hrvatskoj. Spegra je specijalizirana i već dugo posluje u segmentu građevinskih sanacija.

Osnovao ju je prije 30-ak godina Berislav Borovina, a poznata je po obavljanju poslova i na objektima kulturne baštine, crkva, tunela, radili su i na obnovi ninskih mostova, ali i mnogih drugih mostova u Hrvatskoj. Lani je Spegra bila angažirana na obnovi zagrebačkih mostova. Ni do sada za Spegru nije nedostajalo posla, no jasno je da će nakon velikih potresa i obnovi koja će trajati godinama njezini kapaciteti biti maksimalno upregnuti.

Državni ‘igrač’

Tvrtke iz državnog portfelja gotovo se nikada ne nalaze na ljestvici najbrže rastućih, koja je u pravilu rezervirana za živahni privatni sektor. No, na najnovijoj se ipak našla jedna takva tvrtka, i to s prilično zavidnim rastom.

Riječ je o HEP-ovoj tvrtki za energetsku učinkovitost HEP ESCO, koja nije nova na tržištu, osnovana je 2002. godine. Ako se gleda poslovanje iz prethodnih godina, tvrtka je to koja realizira konstantan rast, a prepoznata je po uslugama pametnog upravljanja energijom u zgradama. Politika kojom se vodi je mijenjanje mindseta građana i poticanje pretvaranja zgrada iz pasivnih potrošača energije u aktivne sudionike energetske mreže.

Osim projekata sunčanih elektrana po modelu ključ u ruke korisnicima nudi i brojne druge usluge, od energetskih pregleda i izrade detaljnih investicijskih studija do konzaltinga u pripremi projekata koji se financiraju sredstvima iz europskih fondova, a provodi i edukacijske treninge.

Njihov uspon odražava i sve veći interes i potencijal koji se otvara za korištenje obnovljivaca i u Hrvatskoj, posebice na krilima nove dugoročne europske politike temeljene na digitalnoj i zelenoj tranziciji. To daje i naznaku iz kojeg će područja u narednim rang-ljestvicama dolaziti i nova imena onih koji imaju strelovit rast.

Navijači
ZA DLAKU IZBJEGNUtA trAGEDIJA
Stravična scena: Urušila se tribina s navijačima, nogometaši se hvatali za glavu
Gorenje
Održavanje rublja
Mirisali su majice ispitanika nakon sat vremena intenzivnog treninga: Majice zapečatili u plastične vrećice kako miris ne bi isplahnuo
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.