Imamo more problema. Dobra je vijest da će, osim pripreme i usluživanja hrane u restoranima, s prvim danom iduće godine i slastičarnice, te catering ući u sustav nižeg PDV-a. Ali zašto ne i kafići? Trebalo bi se i pivo, a u kafićima se toči pretežito domaće, te vino, oporezivati po sniženoj stopi od 13 posto. Ako ovo porezno rasterećenje ne obuhvati i caffe barove ostaje nam veliki neriješeni problem. Njima će konkurentnost i dalje padati. Svi želimo plaćati poreze, molimo da se svima to i omogući, a ne da se dio kolega tjera da pribjegavaju poreznoj gimnastici kako bi opstali na tržištu. Nadamo se da nije prekasno i apeliramo na Vladu da caffe barove spasi od prisilne porezne ilegale. Proračun će dugoročno sigurno i od toga, kroz plaće, zapošljavanje i investicije, biti samo na dobitku – poručio je jučer s Nacionalnog kongresa ugostitelja u Čakovcu Vedran Jakominić, predstavnik ugostitelja Primorsko-goranske županije.
Preživljavanje ili razvoj
Uz smanjeno administriranje, brisanje niza nepotrebnih i nelogičnih propisa, te porezno rasterećenje ugostiteljstvo tijekom idućih deset godina može s 15 milijardi kuna prometa godišnje doći na 30 milijardi, tvrde ugostitelji.
Koliko je PDV važna stavka ilustrirala je i vlasnica slastičarnice Amelie.
– Kad sam prije deset godina počinjala s ovim poslom, sama sam bila i slastičar, i dostavljač i administrator i sve što je trebalo. Kao početnik, platila sam i puno kazni. Sjećam se prve kazne od 3000 kuna i inspektora, koji me tada uputio na 150 raznih zakona, koji su se doticali moga posla. Uza sav trud 2013. sam dočekala, uz dotadašnji PDV od 23 posto, praktički s gotovom odlukom o zatvaranju. Nikakvi krediti mi tada ne bi pomogli da opstanem. Nakon što je PDV snižen, u tih četiri-pet godina, posao mi je narastao na 38 zaposlenih, a s 25 kvadrata pogon je proširen na 600 četvornih metara. Novac koji nam je tada ostao od snižavanja PDV-a potrošili smo u razvoj posla i zapošljavanje. Otkako je PDV na 25 posto, ponovo smo u nezavidnoj situaciji, a moram reći i da su sva dosadašnja porezna rasterećenja poduzetnika relativna. Govori se o ukupno tri milijarde, a meni je to na mjesečnoj bazi svega 50 kuna. Pravim rasterećenjem ne može se smatrati činjenica da higijenski minimum umjesto prijašnje četiri sada vrijedi pet godina ili da se sanitarnu knjižicu izdaje jednom, a ne više dvaput godišnje. Po starom smo dvaput godišnje plaća po 170 kuna, a sad jednom godišnje 350 kuna – opisala je konkretne probleme i nelogičnosti Žakline Troskot, vlasnica Amelie.
Cappelli očekuje veće plaće
Ugostitelji su odaslali i jasnu poruku da im smeta javna percepcija o njima kao o prevarantima koji zloupotrebljavaju sustav, te da i sami u svojim redovima ne žele nepoštene pojedince. Većina, kažu, itekako teško zarađuje svoj novac, znaju da svako porezno rasterećenje košta i da zahtjevi prema proračunu stižu s raznih strana. Podržavaju tako, poručuju, i zahtjeve učitelja, jer “nedopustivo je da jedan profesor na kraju mjeseca zbraja hoće li moći platiti račune”. Ali, ističu, svako administrativno i porezno rasterećenje ugostiteljima donijet će im više posla, a u konačnici i veće prihode proračunu.
Ministar turizma Gari Cappelli kazao im je da je ugostiteljstvo među tri-četiri najvažnije niše hrvatskog turizma, te da će, kao i dosad, podržati sve njihove kvalitetne ideje i inicijative, kao što je bio slučaj i sa sniženjem PDV-a. Podupire i prijedloge ugostitelja da se uvedu vaučeri za povremeno zapošljavanje u ugostiteljstvu, po uzoru na poljoprivredu, te da se napojnice plaćene karticama ne oporezuju.
– Od nižeg PDV-a u 2019. ne očekujemo velike korekcije cijena naniže, ali očekujemo veće plaće zaposlenima u restoranima. Imamo li sada skupu ugostiteljsku ponudu? Ne, sve dok gost ne osjeća da je prevaren – kazao je ministar Cappelli.
Na Nacionalnom kongresu ugostitelja dogovoren je skori susret predstavnika ministarstava gospodarstva, turizma i ugostitelja, kako bi predstavnici vlasti iz prve ruke čuli s kakvim se problemima branša susreće u poslovanju.
Ugostiteljima nesme da se smanji PDV jel mafije nije uskladila cjene