Čak 1,91 milijarda kuna smanjila se štednja građana u travnju u odnosu na ožujak! Ukupno su na štednim i transakcijskim računima i u oročenim depozitima građani u ožujku držali 180,24 milijarde kuna, dok je u travnju taj iznos pao na 178,33 milijarde kuna. Gotovo dvije milijarde kuna niža štednja u jednom mjesecu nije baš brojka koja se ne zamjećuje.
U EU porez i niža kamata
Logičan razlog koji prvi pada na um jest topljenje štednje zbog krize, no praksa je pokazala da depoziti, unatoč tome, konstantno rastu tijekom svih šest godina gospodarskog pada. Drugi su razlozi krivi za povlačenje depozita, od kojih su najvažniji pad kamata, Vladina najava oporezivanja kamate na štednju te primjena direktive EU koja Hrvatsku obvezuje na razmjenu informacija o isplaćenim kamatama građanima zemalja EU.
– Činjenica je da kamate na štednju kontinuirano padaju, a utjecaj na pad depozita ima i najava uvođenja poreza na kamate na štednju, što je Vlada obznanila upravo u travnju – kažu u Hypo banci te objašnjavaju i zašto su depozite povlačili građani zemalja EU kojima je štednja u Hrvatskoj primamljiva upravo zbog kamata koje su znatno veće nego kod njih i još bez poreza.
– Cilj je Direktive omogućiti sustavno oporezivanje dohotka od štednje isplaćenog u obliku kamata u državi članici gdje je stvarni korisnik kamata rezident, sukladno propisima te države. To je također utjecalo na iskazani pad štednje s obzirom na to da su određeni broj naših klijenata nerezidenti koji su zbog navedenog povukli štednju – objašnjavaju u Hypu, no ne preciziraju iznos.
Infografika: Milan Ilić
Iz Splitske banke upozoravaju i na utjecaj tečaja – kunu koja je u travnju rasla 0,75% u odnosu na euro, čime je smanjena kunska protuvrijednost deviznih depozita koji čine oko 83% ukupne štednje građana.
– Treba uzeti u obzir i podizanje dijela sredstava za pripremu turističke sezone, kao i trend pada pasivnih kamatnih stopa – ističu u Splitskoj banci, u kojoj je štednja u travnju smanjena 1,17%, no na godišnjoj je razini bila 4,21% veća.
Proljetni pad uobičajen
Iz PBZ-a poručuju da nisu imali znatnije oscilacije, dok su tijekom prve polovice godine zabilježili lagani rast štednje. Depoziti su im u ožujku ipak bili za nijansu viši; 11,98 milijardi kuna u odnosu na 11,84 milijardi kuna u travnju. U HPB-u depoziti stanovništva iznose 8,156 milijardi kuna i nisu se bitnije mijenjali u travnju, a od početka godine rasli su oko 200 milijuna kuna. U posljednje četiri godine povećali su im se 49% – za 2,7 milijardi kuna. Iz Zabe poručuju da posljednjih godina bilježe kontinuirani rast štednje građana i ne vide promjenu trenda, no u Erste banci u travnju je štednja pala 2%, na 25,2 milijarde kuna. Kažu da su i proteklih godina u proljeće imali isti trend zbog ulaganja u turističke kapacitete i poljoprivredu.
>> Sada znamo koliko se štedi u inozemstvu
Dok banke ne obeštete klijente koji su dizali kredite u CHF čudi me da itko štedi u tim zadrugicama koje samo varaju i svirepo lažu prešućuju svojim klijentima važne stvari za njihovu budućnost i budućnost drźave.