Hrvatski se građani ubrzano zadužuju. Krediti stanovništvu rasli su u kriznoj 2020. po međugodišnjoj stopi od 3,5 posto, a najveći je akcelerator rast stambenih kredita od čak deset posto. Tolika je i stopa rasta kredita državi. Nastavljeno je i povećanje kredita poduzećima, po stopi od 3,7 posto.
- Banke su u koronakrizi uspjele održati tempo rasta kredita, niske kamatne stope i financijsku stabilnost unatoč velikom padu prihoda i padu dobiti od 44 posto – konstatiraju u Hrvatskoj udruzi banaka koja je objavila svoje nove preglede pod nazivom „Rast kredita i rast omjera kapitala usprkos padu neto ukupnog prihoda za 8,5 posto i dobiti za 44 posto“.
U trećem je tromjesečju 2020. došlo do daljnjeg smanjenja 12-mjesečne mjere profitabilnosti banaka. Godišnji povrat na prosječnu aktivu (ROAA) smanjen je sa 1,03 posto na 0,9 posto, a povrat na prosječni kapital (ROAE) sa 7,10 posto na 6,23 posto od drugog do trećeg tromjesečja. To je treće tromjesečje zaredom u kojem se bilježi pad stopa dobiti.
- Omjeri profitabilnosti i dalje će se ubrzano smanjivati kako će pred-krizni kvartali izlaziti iz obračuna. Uza sve to stopa adekvatnosti kapitala dostigla je povijesni maksimum od 25 posto, što predstavlja jamstvo sposobnosti bankarskog sustava za pružanje podrške građanima i gospodarstvu u fazi izlaska iz krize – hvali se HUB dobrom kapitaliziranošću banaka.
Kapital će im trebati, portfelj se kvari; omjer loših kredita kod stanovništva dostigao je 6,73 posto u odnosu na 6,47 posto na kraju drugog kvartala, odnosno 6,13 posto na kraju trećeg kvartala 2019., dok je omjer u kreditnom portfelju poduzeća iznosio 13,18 posto, što je neznatno više nego na kraju drugog kvartala (13,03 posto).
- Određenu rezervu omogućava privremena relaksacija supervizorskih pravila koja je na snazi u cijeloj EU, pa tako i u Hrvatskoj. Time su omogućeni moratoriji i druge mjere pomoći dužnicima. Do kraja listopada banke su odobrile 78,7 posto zahtjeva građana, mjereno ukupnim iznosom od 5,2 milijarde kuna, za 22,074 klijenta – preciziraju u HUB-u.
U sektoru obrta i OPG-a odobreno je 80,1 posto zahtjeva za moratorijima, ukupno 950 milijuna kuna za 1183 klijenta, dok je u sektoru poduzeća vrijednosno odobreno najviše zahtjeva, 17,3 milijarde kuna, ili 95,2 posto zatraženog iznosa za 2869 korporativnih klijenata.
Neto kamatni prihod banaka smanjen je zbog moratorija i nastavka trenda kamatnog pada 5,7 posto u prvih devet mjeseci 2020. u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Neto prihodi od naknada i provizija zabilježili su veće smanjenje, od 12,4 posto, a kada se promatra samo treće tromjesečje padovi su bili još i veći. Ukupan neto prihod iz poslovanja smanjen je za oko milijardu kuna ili 8,5 posto, dok je međugodišnje smanjenje samo za treći kvartal iznosilo 10,9 posto.
Zanimljivo je da je neto dobit pala manje u trećem tromjesečju u odnosu na devetomjesečni kumulativ (37,5 posto naspram 45 posto).
- To se objašnjava usporenim tempom ispravaka vrijednosti u trećem tromjesečju. Treba očekivati da će se trend ispravaka vrijednosti na kraju godine ubrzati jer je primjetno kvarenje kakvoće kreditnog portfelja – zaključuju u HUB-u.
