Naslovnica Biznis Kompanije i tržišta

Sedam zračnih luka zaradilo je lani čak 215,5 milijuna kuna

Sve hrvatske zračne luke su prošlu godinu završile u plusu, a njihova zbirna dobit je porasla za 78,5 milijuna kuna u odnosu na dobiti iz 2015.
24. lipnja 2017. u 00:20 14 komentara 981 prikaza
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL

Sedam hrvatskih zračnih luka prošle godine je ostvarilo rekordnu dobit od čak 215,5 milijuna kuna, što je 78,5 milijuna kuna više u odnosu na njihovu zbirnu dobit iz 2015.

ZL Dubrovnik U siječnju Kroz hrvatske zračne luke prošlo 9,7 posto više putnika nego lani, najveći skok u Dubrovniku

Pri tome svih sedam aerodroma 2016. završilo je u plusu, za razliku od 2015. kad to nije bio slučaj. Ukupni prihodi sedam zračnih luka pri tome su iznosili 1,9 milijardi kuna, 100 milijuna kuna više nego 2015.

Lani je najprofitabilniji hrvatski aerodrom kao i godinu prije bio splitski koji je, prema podacima Poslovne Hrvatske, zaradio čistih 85,5 milijuna kuna. Zračna luka Split u 2015. imala je neto dobit od 67,6 milijuna kuna. Ukupni prihodi aerodroma u Kaštelima lani su dosegli 315 milijuna kuna, 39 milijuna kuna više nego godinu dana prije.

Dubrovnik u stopu prati Split

Po profitabilnosti splitsku zračnu luku u stopu prati Zračna luka Dubrovnik koja je lani ostvarila neto dobit od 85 milijuna kuna, što je gotovo 30 milijuna kuna više nego 2015. Aerodrom u Čilipima prošle je godine povećao i ukupne prihode u odnosu na godinu prije za gotovo 30 milijuna kuna pa su oni iznosili 296,2 milijuna kuna.

Najveća zračna luka u Hrvatskoj – Franjo Tuđman – donijela je koncesionarima koji upravljaju njome, tvrtki Međunarodna zračna luka Zagreb (MZLZ), prošle godine čistu zaradu od 38,3 milijuna kuna, 26 milijuna kuna više u odnosu na dobit iz 2015. MZLZ je lani imao ukupne prihode od 1,17 milijardi kuna, dok su godinu dana prije oni iznosili 1,16 milijardi kuna. I ovisne tvrtke MZLZ-a 2016. završile su s dobiti pa je tako tvrtka MZLZ-Zemaljske usluge ostvarila čistu zaradu od 10,3 milijuna kuna, dok je u 2015. bila u minusu 770 tisuća kuna. Tvrtka MZLZ-Upravitelj zračne luke Zagreb ostvarila je pak u 2016. neto dobit od 763 tisuće kuna, a MZLZ-Zaštita zaradila je 548 tisuća kuna.

Zračna luka Zadar u 2016. povećala je dobit s 985 tisuća iz 2015. na 2,8 milijuna kuna. Prihodi zadarskog aerodroma pri tome su u tom razdoblju narasli s 54,3 na 59,9 milijuna kuna. Slične rezultate poslovanja ima i Zračna luka Pula koja je nešto profitabilnija u odnosu na zadarski aerodrom. Pulska zračna luka tako je lani zaradila 3,5 milijuna kuna, oko tri milijuna više nego godinu prije. Prihodi tog aerodroma iznosili su 56,3 milijuna kuna, što je 8,5 milijuna kuna više u odnosu na 2015.

Rijeka ima pad dobiti

Zračna luke Rijeka bilježi pak pad dobiti u 2016. u odnosu na 2015., i to s 49.700 na 32.000 kuna. Taj aerodrom je imao i pad ukupnih prihoda sa 17,2 milijuna u 2015. na 16,9 milijuna lani. Osječki aerodrom lani je pak izašao iz minusa od 252 tisuće kuna koji je imao u 2015. pa je zaradio 142 tisuće kuna. Prihodi te zračne luke u 2016. iznosili su 14,9 milijuna kuna, što je 100.000 kuna više nego godinu prije.

Turistički rekordi koje u Hrvatskoj bilježimo iz godine u godinu tako se održavaju i na poslovanje zračnih luka koje, pogotovo one na jadranskoj obali, obaraju i rekorde po broju putnika svake godine. Lani je kroz sedam naših zračnih luka prošlo više od osam milijuna putnika, a ove godine očekuje se da će premašiti devet milijuna. Stoga je realno očekivati da će u ovoj godini hrvatski aerodromi zaraditi još više nego u 2016.

zračna luka Zagreb Rekordi hrvatskih zračnih luka Svaki aerodrom nadvisio i svoj povijesni rezultat Dubrovnik VELIKE POHVALE 'Kako je Hrvatska od ratne zone postala party raj' turizam, turisti Počinje špica sezone Na Jadranu, mjesec dana ranije nego ikad, počinje špica
sas
PREVENTIVA
Liječnik savjetuje: U ovim situacijama je potrebno tražiti drugo mišljenje stručnjaka

A1 izdvaja za Vas

  • BERDOLINO:

    U Osijeku da vode malo vise racuna o letovima, bila bi i daleko veca zarada, a ne samo mrvice.

  • CeemuSveOvo:

    zasto smo onda dali u koncesije zl FT ako je tako prihodovna? zato jer nas eu na to tjera da sve damo drugima i da na kraju budemo podstanari u vlastitoj drzavi.

  • Petarstijena-HR:

    Split i Dalmacija moraju imati svoje mjesto u RH , isto kao što ga ima Barcelona i pokrajina Katalonija u Španjolskoj.Zagreb je glavna kočnica razvoja Splita i Dalmacije, te HR treba što prije decentralizirati i voditi politiku čistih računa u RH.