Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Premijer najavio: Analizirat ćemo uzroke pada industrijske proizvodnje

Ministarstva gospodarstva i financija temeljito će analizirati ove podatke koji se odnose na mjesec ožujak, rekao je Plenković te dodao kako to može biti povezano i sa situacijom u Petrokemiji i eventualno u Uljaniku.
01. svibnja 2018. u 13:42 14 komentara 366 prikaza
Andrej Plenković
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL

Premijer Andrej Plenković u utorak je u Okučanima komentirao četvrti pad industrijske proizvodnje u zadnjih pet mjeseci, poručio da će se uzroci analizirati te kao bitno istaknuo da takvi indikatori ne utječu na prihodovnu stranu državnog proračuna.   

Petrokemija DUGOVI IZ PROŠLOSTI Petrokemija: gubitak U 2017. povećan za 95,8 milijuna kuna

"Ne mislim da je to nešto jako neobično, vjerojatno je neka velika narudžba ili neki posao, koji je postojao u ovo doba prošle godine, stvorio tu razliku", izjavio je premijer komentirajući podatke Državnog zavoda za statistiku, po kojima je industrijska proizvodnja u ožujku pala 4,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na ožujak prošle godine skliznula 1,7 posto.

Ministarstva gospodarstva i financija temeljito će analizirati ove podatke koji se odnose na mjesec ožujak, rekao je Plenković te dodao kako to može biti povezano i sa situacijom u Petrokemiji i eventualno u Uljaniku.

BDP i sve makroekonomske pokazatelje, rekao je, Hrvatska bi mogla podići kvalitetnom apsorpcijom europskih sredstava koji mogu biti pravi zamašnjak za ulaganja i dodatni zamašnjak za investicije u Hrvatskoj. Pozitivne efekte ove financijske perspektive do 2023. godine u apsorpciji sredstava iz EU fondova tek trebamo vidjeti, poručio je.

U prigodi Međunarodnog praznika rada istaknuo je kako su se učinci porezne reforme i drugih mjera koje je provela njegova vlada osjetili i na prihodima hrvatskih građana, tako da prosječna neto plaća u ovom trenutku na razini države iznosi 6200 kuna.

"To nam je poticaj da radimo sve više - i na višoj stopi zaposlenosti i omogućavanju jednakih šansi", rekao je Plenković. Tomu bi, kaže, trebala pridonijeti i reforma obrazovnog sustava, koji bi trebao postati kvalitetan i omogućiti mladima da pronalaze radna mjesta budućnosti, a društvo prilagoditi globalizacijskim trendovima.

Premijer je izjavu dao u prigodi obilježavanja 23. obljetnice vojno-redarstvene operacije "Bljesak" u Okučanima gdje je cijeli državni vrh došao još jednom odati počast poginulim hrvatskim vojnicima, policajcima i braniteljima te zahvalnost njihovim obiteljima na svemu što su učinili za Hrvatsku.

Nakon otkrivanja spomenika za 51 poginulog i umrlog sudionika operacije "Bljesak", kojom je prije 23 godine oslobođena zapadna Slavonija, Plenković je  istaknuo i kako njegova vlada vodi računa o dignitetu Domovinskog rata, da je povećala proračun za branitelje te da je u njezinom mandatu donesen jedinstveni zakon o pravima hrvatskih branitelja.

Naglasio je i skrb o hrvatskim oružanim snagama i povećanje proračuna Ministarstva obrane.

 "Na baštini onoga što su učinili branitelji u Domovinskom ratu, gradimo modernu hrvatsku vojsku, kompatibilnu i aktivnu i u NATO-u i EU", poručio je Plenković.

Upitan za mogućnost velike koalicije HDZ-a i oporbenog SDP-a s obzirom da rejting Živog zida sve više raste, odgovorio je "Mi smo na vlasti, a ovi svi ostali su u oporbi".

Andrej Plenković PRAZNIK RADA Plenković: Izazovi s kojima se Hrvatska suočava ne rješavaju se preko noći Ilustracija MAKROEKONOMIJA Neočekivani pad industrijske proizvodnje za 1,7 posto Andrej Plenković Iva Puljić-Šego Velike stranke nikako da shvate da je novo doba
'Mali' nametnik
Ulazeći u automobil primijetila je nešto neobično u vratima: Kada je shvatila o čemu se radi, preuzeo ju je strah
Digitalizacija
Modernizacija potrošačkog iskustva
Papir je prošlost, stiže era aplikacija
  • Avatar Zagor74 - blokirani
    Zagor74 - blokirani:

    Naravno da je povezano s Uljanikom i Petrokemijom. Kad stane proizvodnja onda statistika pokaže pad. Pa koliko znanja za takav zaključak treba imati?! Reforme nam trebaju, a ne analize!!!

  • stefj:

    Stvar je vrlo jednostavna - i dalje se sve radi da se što više udovolji državnoj i javnoj službi, pa su tako porezne reforme usredotočene na širenje porezne baze i efikasnije punjenje proračuna, a ne na smanjenje birokracije, rasterećenje gospodarstva ... prikaži još! i sl... Sve je usredotočeno na potrošnju i turizam, a potrošnja može rasti samo ako netko puni proračun (jer je većina ljudi prima novac iz proračuna) dok turizam više ovisi o drugima nego nama... Budući da ima sve manje ljudi i poduzeća koje pune proračun, a sve više onih koji taj novac troše, vidimo da to nije održivo. Isto kao turizam koji je buknuo radi rata u sjevernoj Africi, krize u Grčkoj i Turskoj. Ove godine i Grčka i Turska se intenzivno vraćaju na turističku scenu i očekivan je pad prihoda od turizma... Ne treba biti genijalac pa zaključiti da vlada radi premalo, a i da potezi koje radi u zadnje vrijeme nisu dobri. Samo povećanje minimalca ne donosi ništa gospodarstvu, samo proračunu i njegovom punjenju, a neće zadržati ljude ovdje. A i primanja koja su sada već 25% viša u državnom nego u privatnom sektoru govore o neodrživosti situacije... Jedna Irska je imala snage i otpustila tisuće državnih službenika, smanjila poreze i javnu potrošnju, te je od jedne siromašne zemlje postala san za mnoge Hrvate (i druge). A pogledajte gdje je Grčka koja je do zadnjeg štitila javnu službu, možda će za 100 godina uspjeti normalno funkcionirati... Nije teško zaključiti koji je naš smjer, imamo i treće, za scenarij kao Venezuela.

  • tanjaraf:

    Analizirati će? A što su do sada čekali? Što uopće rade?