Stočni fond je potpuno devastiran. Treba ga obnoviti i količinski i genetski, posebice ako se zna da smo prije rata imali i tri puta više krava – i dva puta više goveda nego danas, no Svjetska banka u svojoj dubinskoj analizi obnovu stočnog fonda uopće ne spominje, što je samo jedna od pogrešaka pri izradi hrvatske poljoprivredne strategije, priopćili su jučer iz Udruge za tov i uzgoj junadi Baby Beef. I oni, poput niza drugih poljoprivrednih proizvođača traže jasnu strategiju utemeljenu na realnoj proizvodnji, produktivnosti i distribuciji potpora – i zadovoljni su što se konačno krenulo u njezinu pripremu. Ministarstvo poljoprivrede na tome je, podsjetimo, za 2,5 milijuna eura angažiralo Svjetsku banku. No puno toga, poručuju stočari, već u ranoj fazi vodi u krivi smjer.
Nismo svi isti
– Nedopustivo je da stručnjaci Svjetske banke koji pripremaju strategiju kopiraju Zajedničku poljoprivredu politiku EU za razdoblje 2021.-2017., što nikako ne može biti temelj naše strategije. U drugim članicama EU poljoprivredna je proizvodnja drugačije organizirana i konkurentnija od domaće. Hrvatska se zadnja priključila EU, dok su druge zemlje desetljećima imale niz razvojnih faza i crpile milijarde eura za jačanje proizvodnje. Stoga se nikako se ne može izjednačiti s drugim zemljama, naročito osnivačima EU – tvrde iz Baby Beefa. Dodaju kako iz Banke ne znaju kako su naša ruralna područja devastirana i nestaju te da Hrvatska, suprotno njihovom mišljenju, nema neograničen pristup zajedničkom tržištu EU.
– Mi jesmo otvorili naše tržište, no hrvatski proizvođači malo izvoze u EU jer su se starije članice zaštitile nevidljivim mjerama. Najbolji dokaz tomu je stalni rast uvoza hrane, a naročito u vrijeme turističke sezone. Umjesto da tad poraste potražnja za domaćom hranom, ona drastično padne! Ovaj apsurd je još veći kad znamo da turizam svake godine raste, a domaći plasman hrane pada – kažu iz Baby Beefa.
Tov 10 puta profitabilniji
Štoviše, i Svjetska banka evidentira deficit RH u razmjeni hrane s državama EU, tek s državama izvan EU ostvarujemo trgovinski suficit. Proizvodnja od ulaska u EU drastično se smanjila, a ni navodi kako RH ima bogata poljoprivredna zemljišta (iako više od polovice zemljišta nije u funkciji) te da su u našoj poljoprivredi niske cijene rada ne drže vodu.
– Predloženo smanjenje i ograničenje budućih potpora moglo bi posve uništiti preostalu proizvodnju, a loša je i podjela po veličini proizvođača – napominju iz Baby Beefa. Objašnjavaju kako kriterij za potpore ne smije biti veličina gospodarstva već profitabilnost i stvaranje dodane vrijednosti. Primjerice, tovno govedarstvo na uložen novac stvara i do 10 puta veću dodanu vrijednost, dok predložene mjere izgledaju kao socijalna, a ne poljoprivredna strategija.
Nelogično je i da se predlaže prijelaz s proizvodno vezanih plaćanja na proizvodno nevezana plaćanja jer je poznato da su se, ne tako davno, u Hrvatskoj isplaćivale velike potpore za hektare bez ikakve proizvodnje, na kojima nije proizvedena ni jedna litra mlijeka, kilogram mesa ili pšenice.
I iz drugih poljoprivrednih udruga i tvrtki proteklih su tjedana upozoravali kako smjer nove strategije nije dobar. Otkako su krenule potpore po hektaru udvostručili smo površine pod livadama i pašnjacima, ali nije rasla stočarska proizvodnje. Samo svinja smo u 2015. i 2016. proizveli 56% manje. U odnosu na prosjek od 2015. do 2014. Hrvatska je svojedobno izvozila junetinu u vrijednosti 320 mil. dolara, a danas joj fali junećeg mesa na domaćem tržištu, a od izvoza ostvaruje tek 32 mil. eura.
Pogledajte i panel konferencije Hrvatska kakvu trebamo o poljoprivredi:
