Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Na stresnom testu, nastavi li se recesija, past će osam banaka

I bez zamrzavanja tečaja CHF banke bi izgubile jer bi rastao udio loših kredita
19. veljače 2015. u 20:00 3 komentara 1215 prikaza
boris vujčić (1)
Foto: Boris Ščitar/Pixsell

Najveći rizici za financijsku stabilnost u zemlji dolaze zbog izostanka gospodarskog rasta, velikih fiskalnih deficita i rastućeg javnog duga, zaključak je najnovije analize Hrvatske narodne banke koja je ponovno testirala stabilnost hrvatskog financijskog sustava u odnosu na moguće promjene tržišnih okolnosti.

Središnja banka očekuje da će zemlja ove godine ostvariti slabašan rast bruto domaćeg proizvoda (BDP), uz blago smanjenje broja nezaposlenih, oporavak cijena nekretnina od tri posto te lagano povećanje osobne potrošnje (0,6 posto) i investicija (0,3 posto).

Trećina s gubicima

Premda trećina banaka posluje s gubicima, u HNB-u smatraju da je financijski sustav stabilan, za što je najveći jamac visoka stopa adekvatnosti kapitala (20 posto), odnosno rezervi koje banke mogu koristiti za pokriće gubitaka. Hrvatska narodna banka simulirala je u jučer predstavljenoj analizi otpornost banaka na “malo vjerojatne, ali zamislive udare” koji bi nastupili dođe li do naglog pogoršanja globalne sklonosti rizicima i rasta kamatnih stopa, koji bi se isprepletali s ranjivostima u domaćoj ekonomiji.

Analitičari su tako mjerili otpornost sustava u slučaju povećanja kamatnih stopa Europske središnje banke, rasta prinosa na državne obveznice, povećanja kamatnih stopa, skoka tečaja eura na 8,39 kuna te daljnji pad BDP-a i investicija. U stresni scenarij koji se temelji na podacima od kraja rujna 2014. godine uračunat je i sada već realni tečaj franka od 7,49 kuna, što samo pokazuje da se “malo vjerojatni” scenariji realiziraju puno brže nego što to mislimo.

Analitičar HNB-a Tomislav Ridžak ističe da simulacija pokazuje kako bi adekvatnost kapitala banaka u prosjeku pala na 15 posto, no osam banaka spustilo bi se ispod regulatornog minimuma.

– Trenutačne regulatorne mjere zaštite od kreditnih, tržišnih, likvidnosnih i reputacijskih rizika koji mogu imati sistemski karakter dobro su kalibrirane i još uvijek nema potrebe za namještanjem instrumenata u pravcu strožih zahtjeva za kapital i likvidnost – kaže Ridžak.

Dodatne rezervacije

U stresnom scenariju zarade se smanjuju za približno jednu trećinu u odnosu na temeljni scenarij, a višestruko se povećavaju i dodatne rezervacije u odnosu na očekivanja. HNB procjenjuje da će loši krediti u postojećim uvjetima iduće dvije godine narasti na 21 posto, a kada bi se ostvarile najave iz stresnog scenarija, dogurali bi na četvrtinu.

U Hrvatskoj narodnoj banci izračunali su, također, da zamrzavanje tečaja švicarskog franka znači gubitak prihoda banaka od približno 400 milijuna kuna. Banke bi, međutim, toliko izgubile i da nije zamrznut tečaj jer bi porastao udio loših kredita, koje bi morali pokrivati dodatnim rezervacijama.

>> Sve banke majke prošle stres-test, u Hrvatskoj je najsigurniji PBZ

>> Hoće li svaki put trebati napraviti 'stres test' tajnih službi kada netko zaviče

DIVA CIJELI DAN
Jedan dan u životu beauty novinarke – puno više od pisanja o cipelama
  • zg223:

    kaj nisu spektakularno neki dan izjavili da smo izasli iz krize?hahahaha

  • crocro:

    Poštovani gospodin stoji čvrsto na braniku obrane banaka. I ova izjava ne dolazi u bilo kojem trenutku, onda dolazi u pravom trenutku kada i izjava predsjednika Hrvatske udruge banaka gosp. Bohačeka o jedinstvenom prijedlogu banaka o načinu rješavanja problema švicarskog ... prikaži još!g franka i to na način da opet zajedno s gosp. Bohačekom puše u širom raširena jedra banaka. Da li će se netko roditi na ovome svijetu koji će transpranetno reći da je u zaštiti klijenata i dužničkih robova. A ne da je vječito u jednostranoj zaštiti banaka i interesa banaka. Priče našeg guvernera su ganutljive, osjećajne i tužne, banke su nam u opasnosti, nemaju dovoljan profit, na milijardama su izgubili nekoliko kuna, u odnosu na dužnike i dužničke robove koji su ostvarili profite na povoljnim kamatnim stopama i tako se obogatili. Jadne banke, evo valjalo bi početi skupljati na humanitarnim akcijama kako bi banke za izgubljenih par kuna podigle svoj profit ili ga čak nadmašile. Evo ja iskreno žalim banke zbog gubitaka a prezirem kukavne dužničke robove na dobicima.

  • kritičar_2:

    Očito je, da se stanje uHR-bankarstvu,a time i u gospodarstvu,neće promijeniti,dok se glavni akteri te priče(finansijski kriminalci,političari i pravosuđe) "nepotuku".