Dodatno smanjenje deficita za približno 1,3 milijarde kuna trebalo bi se provesti kroz drugi ovogodišnji rebalans već u lipnju jer su Vladine pregovaračke pozicije prema Europskoj uniji sve slabije. Ove godine državi treba oko 40 milijardi kuna novog zaduženja za financiranje deficita i refinanciranje starog duga, i do tolikog će kapitala Vlada teško doći bez pozitivnog mišljenja Europske komisije.
Reprogram duga
Koliko god mi mislili da je ova godina problematična, ona je još i povoljna u odnosu na iduću kada na naplatu stižu puno veći iznosi inozemnog duga – oko 1,2 milijarde eura. Kad je riječ o inozemnom zaduženju, kritične su i 2017. godina te 2019. godina, ali ni otplate u ostalim godinama nisu lakše jer su pokrivene dospijećima s domaćeg tržišta. Ukupni javni dug države (koji uključuje zaduženja na domaćem i inozemnom tržištu) popeo se krajem 2013. godine na 219 milijardi kuna i u godinu dana skočio je za 36 milijardi kuna! Do 2008. godine javni se dug kretao oko 100 milijardi kuna.
– Vrlo brzo, već u mandatu sljedeće vlade, morat ćemo zatražiti reprogram javnoga duga i vanjsku pomoć – tvrdi analitičar Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević koji je savjetovao da se zove MMF. Ovaj vikend održava se redovita skupština MMF-a i Svjetske banke u Washingtonu na kojoj se nalazi i hrvatska delegacija. Kako neslužbeno doznajemo, Milanovićeva vlada i njegov ministar financija Slavko Linić neće (još?) zatražiti pomoć MMF-a i sklapanje posebnog aranžmana s MMF-om, jer kao članica Europske unije Hrvatska više nije u poziciji da samostalno odlučuje o takvim potezima. Brojni domaći analitičari savjetovali su i ovu i prethodne vlade da se zbog jeftinijeg kapitala obrate MMF-u, ali nijedan od premijera nije želio potpisati takvu odluku. Milanović to sada i ne može učiniti bez dogovora s Komisijom.
Za članice EU koriste se pojedinačni programi EU i MMF-a za poboljšanje likvidnosti, za što Hrvatska, prema procjenama u Ministarstvu financija, može dobiti najviše 15 milijardi kuna, što jest veliki novac, ali ni izbliza dovoljan za vraćanje dugova.
2015. će biti još teža
Uoči posljednjeg plasmana hrvatskih obveznica u Americi, potkraj prošle godine, ministar financija Slavko Linić govorio je da se ove godine još možemo sami održati na tržištu, ali “2015. godina će biti iznimno teška”, dobrim dijelom i zbog velikih dugova koji stižu na naplatu. U Ministarstvu financija računali su i s mogućnošću korištenja posebnog programa EU i MMF-a, ali tek nakon što Vlada svojim trogodišnjim planom smanjenja deficita, koji se ubrzano dorađuje, uvjeri Europsku komisiju da drži stvari pod kontrolom.Deficit je povećan i zbog financijskih obveza prema EU.
Ivana Maletić, HDZ-ova europarlamentarka, i dalje je uvjerena da će Hrvatska u prvoj godini svog EU članstva biti prva zemlja gubitnica jer će u zajedničku blagajnu uplatiti više novca nego što će iz nje povući sredstava. Maletić kaže da je Hrvatska do sada u europski proračun uplatila oko 2,7 milijardi kuna, a tek krajem travnja ili početkom lipnja stići će prva 1,1 milijarda kuna iz EU.
Došlo je vrijeme velikih rasprodaja Hrvatske imovine.Treba samo iznači modele na koji način ugoditi apetitima stranih investitora.Od prognoze i tepanja da smo mala Švicarska naša kamarila i menađerija s stranim investitiorima ogladali su nas do kostiju tako da smo poo BDP-u među najjadnijima u Evropi.Evo ukazalo se je svjetlo i slamka spasa za spas Hrvatske u vidu eksploatacije plina i nafte proglasiše nas političari malom Norveškom.,Ako je povjest učiteljica života naši mafimenađeri zadužiti će nas i srozati na razinu Grčke.Teško je danas biti Hrvat kad je pravilo rasprodavati narodno za šaku škuda uzimati proviziju a za kriminal i propuste nitko i onako ne odgovara.Kako nam vlada radi govori i podatak da premjer nezna gdje su mu ministri i što rade.Sramim se svoje vlade.Nikada me nije bilo stid a sada se stidim nesposobnosti i nemara ljudi koji vode državu.