Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

'Mirovinska štednja odolijeva koroni, AZ fondovi ulaze na tržište nekretnina'

Uskoro bi trebao zaživjeti fond težak milijardu kuna za ulaganja u mala i srednja poduzeća, u kojem će AZ fondovi dosta participirati
30. listopada 2020. u 11:14 0 komentara 276 prikaza
Foto: Josip Regovic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Rapidni rast novooboljelih od COVID-19 u jesenskom valu doveo je zdravstveni sustav na rub pucanja, a ekonomiju pred novi lockdown koji malo tko više isključuje. Čak i Vlada suočena s milijardama kuna proračunskog manjka i neizvjesnom idućom godinom, poziva gospodarstvo i građane na donacije i pomoć. Koliko je koronakriza udarila na fondove, je li štednja za mirovine sigurna... govori Mario Staroselčić, član Uprave AZ-a, društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima.

71st anniversary of the founding of the People's Republic of China NOVI PUT NAJVEĆEG ZAGAĐIVAČA Nova kineska petoljetka: zaokret prema zelenoj ekonomiji

Kako su se epidemija, pad BDP-a i zaposlenosti odrazili na uplate doprinosa i imovinu AZ fondova? Je li mirovinska štednja sigurna?

Ukupan broj članova, uplaćeni doprinosi i ukupna imovina AZ fondova u prvih devet mjeseci ove godine veći su u odnosu na isto promatrano razdoblje lani. U prvih devet mjeseci 2019. u AZ obvezne fondove uplaćeno je 1,82 milijarde kuna doprinosa, a istom razdoblju ove godine 1,85 milijardi, dok je ukupna imovina pod upravljanjem krajem rujna 2019. bila 45,1 milijardu kuna, a 30. rujna ove godine 47,5 milijardi kuna. Iz tih podataka dalo bi se zaključiti da su mjere koje je provela Vlada u suradnji s HNB-om amortizirale glavne negativne efekte uzrokovane epidemijom. Istodobno, konzervativna investicijska politika ostavila nam je dovoljno likvidnosti da iskoristimo prilike koje su se ukazale na globalnim dioničkim tržištima u prvoj polovici godine te da zbog izbijanja panike zbog neizvjesnosti koju je donijela pandemija kao dugoročni investitori povećamo udio kvalitetnih dionica u portfelju, ali po nižim cijenama.

Stabilizacija cijene javnog duga Hrvatske, oporavak vodećih dioničkih tržišta i ostali događaji koji su uslijedili nakon početnog šoka u konačnici su nam omogućili da i u ovoj kriznoj godini u B i C kategoriji fondova, u kojima se nalazi više od 99 posto imovine AZ obveznih fondova, ostvarimo pozitivne prinose. Tako su prinosi naših fondova u ovoj godini (na datum 23. listopada) iznosili u najvećem fondu B 0,4 posto, C fondu 0,06 posto, a u najmanjem A fondu – 3,07 posto, dok su prosječni godišnji prinosi od osnivanja fondova na isti datum iznosili u B fondu 5,33 posto, C fondu 4,69 posto i A fondu 6,24 posto. Dakle, velikoj većini naših članova sačuvali smo i uvećali novac namijenjen za mirovinu, a prosječni godišnji prinosi od osnivanja fondova i dalje su na iznimno dobrim razinama.

Boris Vujčić, guverner HNB-a prognoze idu na bolje Vujčić otkrio kada će se BDP vratiti na razinu iz 2019. godine

Eskaliraju li problemi u 2021., financiranje države dolazi u pitanje. Bojite li se da će se na stolu naći opcija (privremene) obustave doprinosa u II. stup, što bi to značilo za OMF-e?

Kad govorimo o aktualnoj krizi gotovo svi scenariji predviđaju smirivanje u sljedećoj godini u kojoj bi trebao započeti oporavak, iako još ne znamo s kakvom dinamikom. No vjerujem da čak i u tom crnom scenariju koji spominjete postoje puno učinkovitije mjere stabilizacije financija i pomoći gospodarstvu od privremene obustave uplata doprinosa u drugi stup. Osobito u svjetlu upravo suprotnog trenda u razvijenim zemljama pod utjecajem duljeg životnog vijeka i nižih prinosa koji zovu na promišljanje o povećanju izdvajanja za mirovinu.

Kako gledate na očekivanje Hanfe da mirovinski fondovi budu proaktivniji u oporavku? Vidite li u ovoj krizi priliku?

Izreka da je svaka kriza ujedno i prilika osobito je izražena i točna u svijetu investiranja, a spremnost da poremećaje na tržištima kapitala koji se mogu pojaviti iz različitih izvora uspijete iskoristiti čini razliku između uspjeha i neuspjeha. Mirovinski fondovi u prvom dijelu godine investirali su 500 milijuna kuna u fond za stabilnost sa svrhom stabiliziranja tržišta državnih obveznica. Čitavo vrijeme krize predlagali smo projekte za pomoć oporavka gospodarstva koji su kompatibilni našem primarnom cilju zaštite imovine i ostvarivanja održivih prinosa za članove. Našu su inicijativu prepoznali Vlada i Hanfa pa bi uskoro trebao zaživjeti fond težak milijardu kuna za ulaganja u mala i srednja poduzeća, u kojem će AZ fondovi znatno participirati. Vjerujemo da će slijediti i drugi projekti koji su mirovinskim fondovima interesantni, prije svega infrastrukturni projekti, dokapitalizacije i privatizacije.

Zajednička sjednica Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a u hotelu Westin. UPOZORENJE ANALITIČARA Nastavi li se kriza, moguća je recesija s 'dvostrukim dnom', evo što to znači

Imovina obveznih mirovinskih fondova je od 2010. do danas narasla 216%, dok je BDP kumulativno narastao 11%. Jesu li OMF-i prerasli Zagrebačku burzu?

Prerasli su ne samo lokalnu burzu nego i burze susjednih zemalja. No, bez obzira na to, mirovinski fondovi jesu i ostat će prisutni na domaćem tržištu kapitala spremni podržati i investirati u ekonomski isplative i dugoročno održive projekte. Dodatno, OMF-ovi kategorije A imovinom su bitno manji od kategorije B te im lokalno tržište kapitala ostaje svakako u fokusu. U situaciji iznimno niskih kamatnih stopa na obveznice i relativno visokih cijena dioničkih tržišta, aktivno radimo na pronalaženju novih projekata iz sfere dozvoljenih alternativnih ulaganja, u što ubrajamo ulaganja u infrastrukturne projekte, nekretninske projekte, private-equity fondove, venture fondove i sl.

Treba biti oprezan u dodavanju rizika u portfelj i izbjeći zamku da se pod svaku cijenu moraju ostvariti prinosi na kakve smo navikli zadnjih desetak godina. To možda neće biti moguće ako želimo prije svega čuvati sigurnost ulaganja. Povijest nam daje dovoljno primjera gdje su ulagači imali višegodišnje periode bez prinosa ili čak i gore od toga, ali su dugoročno ipak profitirali i zaradili na svojim ulaganjima.

Upravo ste realizirali novi projekt, prvi put jedno društvo izlazi na tržište nekretnina?

Novi projekt rezultat je želje za povećanjem alternativnih ulaganja radi ostvarivanja optimalnog prinosa za naše članove uz prihvatljivu razinu rizika.

Konferencija "Zagreb financijsko središte" KONFERENCIJA 'ZAGREB FINANCIJSKO SREDIŠTE' Vujčić: Jesenske projekcije u svijetu, a tako i u Hrvatskoj, optimističnije su nego tijekom proljeća

Ulaganje je provedeno dokapitalizacijom društva M7 Primo u iznosu od 161 milijun kuna, čime su AZ fondovi stekli udio od 99,9%, a ta će sredstva biti iskorištena za preuzimanje logističko-distributivnog centra od 33.000 m2 u Sv. Heleni. To je prvo ulaganje ovakve vrste. Stručnu podršku u ovom projektu pruža nam iskusni profesionalac za upravljanje portfeljima nekretnina – M7 Real Estate Hrvatska.

Logističko-distribucijski sektor rastući je sektor koji je dodatnu važnost dobio u okolnostima koronakrize te zaoštravanja trgovinskih odnosa između SAD-a i Kine. Kako bi osigurali ispunjavanje visokih regulatornih zahtjeva, društvo M7 Primo uvrstit će se na Zagrebačku burzu najkasnije godinu dana od dana dokapitalizacije. Navedena kompanija bit će i platforma za potencijalna buduća ulaganja AZ fondova u nekretninske projekte. To nije zaokret u investicijskoj politici, već logičan slijed u diverzifikaciji portfelja

Zagreb: Počelo antigensko testiranje testiranje u srednjim školama
UČINKOVITOST CJEPIVA
Stručnjaci otkrili što se može dogoditi dođete li u dodir s virusom 10 dana nakon prvog cijepljenja
Digitalizacija
Modernizacija potrošačkog iskustva
Papir je prošlost, stiže era aplikacija
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.