Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Nastavi li se kriza, moguća je recesija s 'dvostrukim dnom', evo što to znači

Zdravko Marić kaže da će se, neovisno o karantenama po Europi, držati plana o osjetno manjem zaduživanju iduće godine u odnosu na ovu
28. listopada 2020. u 16:46 102 komentara 56988 prikaza
Zajednička sjednica Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a u hotelu Westin.
Foto: Dalibor Urukalovic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Pritisak farmaceuta i trgovaca lijekovima na državu završio je na jedini mogući način, u najkraćem roku država će pokriti oko dvije milijarde kuna duga, a pojačana isplata očekuje se i iduće godine. I dalje je to daleko od saniranja postojećih dugova u zdravstvu, koji su premašili deset milijardi kuna te će se zatvoriti samo računi stariji od pola godine. Ministar zdravstva Beroš veli da su ukupne obveze sustava još veće - 13 milijardi kuna, a kad bi se svi ti dugovi pribrojili službeno prikazanom deficitu, tada ovogodišnji manjak u državnoj blagajni ne bi bio najavljenih 28,5 milijardi kuna, nego četrdesetak.

Zagreb: Ministar Marić zadovoljan je zadržavanjem investicijske razine kreditnog rejtinga povećani rashodi Rebalans i proračun predstavljeni koalicijskim partnerima, Marić: Vlada ima njihovu podršku

Novca za kredite ima

Proračunski manjak u Hrvatskoj od oko 11% BDP-a u drugom se ovogodišnjem kvartalu kretao oko prosječnih razina u EU. Znatno veće jednokratno povećanje duga zabilježeno je, prema Eurostatu, u Španjolskoj, Velikoj Britaniji, Poljskoj, Austriji, Sloveniji, gdje je deficit bio od 16 pa i do 22 posto BDP-a, a čak su i štedljivi Nijemci u prvom valu epidemije imali oko 9 posto deficita. Na godišnjoj će razini ti deficiti ipak biti niži, a hrvatska se Vlada nada da ćemo godinu završiti s deficitom blizu 8 posto. Već bi se iduće godine trebala zatvoriti pipa i manjak spustiti na oko 3 posto. Prijedlog proračuna za iduću godinu, zajedno s rebalansom za ovu, Vlada bi trebala raspraviti sutra, a ministar financija Zdravko Marić kaže da će se, neovisno o karantenama po Europi, držati plana o osjetno manjem zaduživanju u odnosu na ovu godinu.

>> VIDEO Ministri Marić i Malenica o ovršnim postupcima

Europske i svjetske institucije i dalje savjetuju Vladama da podrže svoje tvrtke i stanovništvo, dok će se o smanjenju javnog duga razmišljati poslije. Novca za pokriće pojačanih troškova zasad ima dovoljno, a čak je i u hrvatskom bankarskom sustavu u ovom trenutku neraspoređeno više od 40 milijardi kuna! Ministar financija Zdravko Marić bez stresa se može zadužiti na domaćem tržištu i za vraćanje duga veledrogerijama, no ekonomski analitičar Željko Lovrinčević veli da je moguća i recesije s 'dvostrukim dnom', odnosno daljnji pad gospodarstva i u prvom dijelu 2021.

- Ako zdravstvena situacija eskalira, ekonomski će se sustav urušiti sam po sebi. Urušit će se i zdravstvo i ekonomija uvodili mi lockdown ili ne uvodili jer će se potrošači prilagođavati novim okolnostima, manje će trošiti. Hrvatska će se morati ponašati kao i druge zemlje, možda pokušavati s parcijalnim jednotjednim ili dvotjednim zatvaranjem da se širenje virusa uspori - kaže Lovrinčević, koji savjetuje Vladi da dobro razmisli kako će financirati javnu potrošnju ako se recesija prelije i u iduću godinu.

- Ove bi godine naš javni dug mogao narasti na 86 ili 87 posto BDP-a, a s nastavkom recesije bio bi i više od 95 posto u 2021. godini. Takav prirast javnog duga ugrozio bi naše planove s eurom i zato mislim da ćemo možda morati otvoriti razgovore i o mirovinskom sustavu. To je jedina pričuva za osiguranje likvidnosti na koju možemo računati jer 'u ovakvim situacijama ništa ne treba biti sveta krava' - ponavlja Lovrinčević. Kad je prije pola godine govorio na sličan način, sa svih je službenih adresa stigao brzi odgovor da Vlada neće dirati privatnu štednju građana.

Zagreb: Plenković o nastavku mjera za očuvanje radnih mjesta Vladine nove mjere Radnici će moći raditi dan i pol, a tri i pol dana provesti kod kuće

Planovi za euro ostaju

Guverner Boris Vujčić i jučer je rekao da ne postoje nikakvi razlozi zbog kojih bi Hrvatska trebala mijenjati svoje planove o uvođenju eura te je i dalje optimističan da bi euro mogao biti domaća valuta od 2023. godine.

- Hrvatska je pokrila sve svoje financijske obveze i ne vidim nikakvog razloga da se stvara panika oko toga - komentira Boris Vujčić. Analitičarka RBA Zrinka Živković Matijević isto nije zabrinuta da će presušiti mogućnosti zaduživanja.

- Potraga za bilo kakvim prinosima omogućavat će i državama s „lošijim rejtinzima" poput Hrvatske vrlo lagano zadovoljavanje potreba za refinanciranjem i u 2021. - veli Živković-Matijević, uvjerena da će s pozitivne strane na premiju rizika države djelovati ulazak u Europski tečajni mehanizam 2 i težnja da u što skorijem roku prihvatimo euro kao jedinstveno sredstvo plaćanja. Brzina i pozitivan učinak svakako će biti veći ako Hrvatska provede reforme na koje se obvezala.

Svečano otvorenje poslovnice Eurospina u Požegi
opoziv proizvoda
Zbog pesticida se s hrvatskih polica povlače popularne grickalice: Evo kako do povrata novca
Borba protiv raka
BORBA ZA ZDRAVLJE
Čak 90% dijagnosticiranih s rakom pluća u Hrvatskoj umire jer se otkriva prekasno
  • Dingač:

    Je li netko očekivao da lopovi Marić i Plenković govore istinu?

  • nečešrazbojniče:

    To znači da će sve propasti i stati osim HDZ-a.

  • Zvjerko1:

    Kako sad to? Pa Plenki je rekao da smo koronu pobjedili i da dobijamo silne novce iz EU, a Marić je najavio rast iduće godine.