Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 139
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Najveća investicija u povijesti Boscha

Milijarda eura za prvu AIoT tvornicu

Media preview for new wafer production line of Bosch in Dresden
Foto: MATTHIAS RIETSCHEL/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
1/3
09.06.2021.
u 08:00

Gradnja je započela u ljeto 2018. na površini velikoj kao 14 nogometnih igrališta

Najveća investicija u 130-godišnjoj povijesti Boscha pokazala je da regija koja okružuje Dresden postaje europska “Silicijska dolina”. Kako piše Deutsche Welle, njemačka inženjerska i tehnološka kompanija ovoga će tjedna sjeverno od Dresdena, u saveznoj pokrajini Saskoj, službeno otvoriti novu tvornicu računalnih procesora.

Tvornica je s probnim radom započela krajem prošle godine, a u njezinu gradnju i opremanje Bosch je uložio približno milijardu eura. Najveće je to pojedinačno ulaganje u povijesti kompanije.

Sto strojeva u ‘čistoj sobi’

Gradnja je započela u ljeto 2018. na površini velikoj kao 14 nogometnih igrališta. Probna proizvodnja započela je u studenom 2020.

– Prva je to Boschova AIoT tvornica koja kombinira umjetnu inteligenciju (AI) sa internetom stvari (IoT). Tehnologija omogućuje kontinuirano poboljšanje proizvodnje temeljeno na podacima, čime se postavljaju novi standardi Industrije 4.0. Tvornica će puni kapacitet dosegnuti do kraja ove godine, a tada će zapošljavati 700 ljudi čiji će posao biti nadzor proizvodnog procesa te održavanje strojeva i opreme – pojašnjava glasnogovornica kompanije Annett Fischer.

Oko stotinu je strojeva u “čistoj sobi” povezani su i umreženi kroz podatkovni centar polaganjem oko 300 kilometara kabela. Fokus kompanije je na proizvodnji procesora koji se ugrađuju u automobile. Taj segment industrije trenutno trpi velike probleme s obzirom na globalnu nestašicu automobilske elektronike koju je prouzročila pandemija koronavirusa.

Nova Boschova tvornica pojačat će reputaciju okolice Dresdena kao jednog od najznačajnijih europskih središta za proizvodnju mikroelektronike koje već nazivaju “Silicijska Saska”. Istovjetni naziv ima i lokalna industrijska udruga. Njezin čelnik, Frank Bösenberg, izjavio je kako dresdenski tehnološki klaster “kontinuirano raste od 2009”.

U toj pokrajini trenutno je aktivno oko 2300 kompanija koje zapošljavaju oko 60.000 radnika, a lanjski im je prihod 16,5 milijardi eura.

Naivno vjerovanje

Uspon Saske valja promatrati i u kontekstu ambicija Europske komisije da Europa postane manje ovisna o proizvođačima mikroelektronike iz Amerike i Azije. Stoga je Bruxelles voljan potaknuti gradnju tvornica procesora i elektronike s milijardama eura. Međutim, Jan-Peter Kleinhans, projektni direktor za tehnologiju i geopolitiku u berlinskom think-tanku Stiftung Neue Verantwortung kaže kako političari u EU vjeruju kako izgradnjom dodatnih tvornica mogu jednom i zauvijek izbjeći buduće poremećaje u isporuci mikroelektronike i učiniti EU manje ovisnom o uvozu.

– Ali to ne funkcionira jer čak ni tajvanski TSMC ne može potpuno samostalno proizvesti procesore. Tvrtka ovisi o golemoj mreži dobavljača, treba proizvodnu opremu iz SAD-a, Japana i Nizozemske, kemikalije iz Južne Koreje i Japana kao i silicij iz inozemstva. Stoga bi bilo naivno vjerovati da Europa može biti neovisna jer ima tvornice – kaže Kleinhans.

Iako u procesorima za automobile Europa još i drži korak, znatno zaostaje za globalnom konkurencijom u ostalim područjima mikroelektronike.

– Kada je riječ o elektronici za pametne telefone, PC ili podatkovne centre, gotovo ništa nije od europskih proizvođača – podsjeća Jan-Peter Kleinhans.

VIDEO Pridružit ćete se našoj biciklijadi, u subotu 12. lipnja? Evo kako pripremiti gume, lanac, kočnice!

Ključne riječi

Komentara 1

PP
Pucvala_premium1.
20:31 09.06.2021.

Kad ja napisem da Madzari dovodenjem kineskog sveucilista zele uhvatitit kineske tehnologije , isprdaju me , a evo i Njemci priznaju da zaostaju u tehnologiji za dalekim istokom

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije