Hrvatska uglavnom “voli” učiti iz svojih, a ne iz tuđih pogrešaka, no krajnje je vrijeme da promijeni strategiju – mađarski primjer scenarija poslije devalvacije nacionalne valute zorno pokazuje posljedice takve monetarne politike. Mađarske građane, korisnike kredita vezanih uz švicarski franak, masovno pritišće rast mjesečnih rata, koje su nerijetko gotovo udvostručene. Krediti koji se ne mogu otplaćivati više nisu izdvojena, nego raširena praksa.
Rast kamata zagrijavanje
Kad su hrvatske banke počele nadoknađivati izdatke za rezervacije po lošim kreditima podivljalim promjenjivim kamatnim stopama, domaći su dužnici doživjeli miniprojekciju mogućeg rasta mjesečnih rata. Premda je udar na kućni proračun već tad bio iznimno težak, prema onome što bi se dogodilo da kuna devalvira – to je dječja igra. Napuhane rate dobile bi dodatnu akceleraciju, što ni za banke ne bi bilo dobro, jer bi rezervacije za nenaplative plasmane dodatno rasle s povećanjem broja dužnika koji gube borbu s većim ratama.
Očajni korisnici stambenih kredita u Mađarskoj danas izjavljuju da će radije zapaliti stan, nego ga prepustiti banci.
– Koja je razlika između toga da odem u zatvor i postanem beskućnik?! – beznadno se u Bloombergu pojadala Melinda Nagy, nastavnica za djecu s posebnim potrebama.
U francima 82% kredita
Mađarski su se dužnici okrenuli dodatnim poslovima pa u slobodno vrijeme učiteljice čiste i rade na farmama pilića. Potrošačke udruge govore o tri milijuna građana srednje klase koji nemaju pojma kako će platiti sljedeću ratu. Tamas Erdei, predsjednik Udruge banaka, za Bloomberg je izjavio da bi udio loših kredita do kraja godine mogao dosegnuti 10% te da je oko 5,4 bilijuna forinti, odnosno dvije trećine kredita građanima, vezano uza strane valute. Od toga se na franak odnosi 82 %. Vlada je proglasila moratorij na ovrhe banaka do 15. travnja 2011. te planira osnivanje tvrtke za upravljanje imovinom koja bi preuzela loše kredite i dužnike po stambenim kreditima pretvorila u unajmljivače. Banke restrukturiraju kredite produljujući otplatu i primjenjujući fiksne kamate.
Ukratko, svaki čovjek ima domovinu, ali ne mora imati državu. Ili kako je ispjevao S.S. Kranjčević: .....ja domovinu imam tek u srcu ju nosim i brda joj i dol...... .tako nekako neda mi se tražiti na netu, koga zanima nekaa zanima neka si potraži sam.