Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Kukuruza je manje, no stočnu hranu ionako radije uvozimo

Od kukuruza se ove sezone ne očekuje puno, no prosječni prinos u dobrim je godinama 9, a kod ozbiljnih proizvođača između 10 i 11 tona po hektaru
18. srpnja 2021. u 19:00 0 komentara 2550 prikaza
siliranje
Foto: Marijan Susenj/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Kiša je stigla sekundu nakon 12 – kaže nam ratar i potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić. Nakon iznimnog uroda pšenice i ječma, posebice onog pivarskog s oko 9 tona po hektaru, većina slavonskih i baranjskih poljoprivrednika pomirila se s činjenicom kako s ostalim kulturama ovoga ljeta, uljanom repicom, sojom, kukuruzom i šećernom repom neće baš profitirati. Kukuruz su gotovo ubili suša i ekstremno visoke temperature proteklih dana, u Požeštini nedavno i tuča, pa se na većini površina očekivalo samo 30 do 50 posto prosječnih prinosa, a negdje ni zrna. Kiša koja je jučer pala, a očekuju se i nove oborine, donekle bi ipak mogla spasiti situaciju i napojiti žednu zemlju.

na savskoj VIDEO Stigli prvi kukuruzi u grad: 'Ljudi su se najviše zaželili pečenog'

Dovoljno za potrebe RH

Da padne i 100 litara kiše po četvornom metru ne može odmoći, posebice ne kukuruzu – objašnjava Brlošić, ističući kako samo suncokretu nisu smetale dojučerašnje vrućine. No i njemu će kiša pomoći u nalijevanju zrna pred žetvu, koja se, s obzirom na ubrzanu vegetaciju i visoke temperature, umjesto početkom rujna, očekuje već sredinom kolovoza. Za kukuruz je pak pitanje u kojoj je fenofazi.

– Kiša neće riješiti sve probleme, ali će ih sigurno ublažiti. Isto tako i kod soje i šećerne repe, koju spašava i kiša u kolovozu – tvrdi Brlošić, uvjeren kako će kukuruza i s manjim prinosima biti dovoljno za hrvatske potrebe “jer stoke nemamo”.

Bude li ga falilo, bit će dobar i ječam kojim se može ublažiti nedostatak, a vjerojatno će i dobar dio požnjevene pšenice otići za prehranu životinja jer je jeftinija od stočne hrane kojoj cijene posljednjih mjeseci lete u nebo, rekao je Brlošić.

S obzirom na globalne tektonske promjene po pitanju rasta cijena uljarica i žitarica posljednjih godina (žitarice su samo u svibnju na godišnjoj razini poskupjele 36%, a kukuruz čak 89%), pada svjetskih zaliha, sve većih oscilacija u proizvodnji zbog klimatskih promjena te enormne potražnje Kine, ova je godina u Hrvatskoj specifična po tome da su mnogi otkupljivači unaprijed, i prije žetve, počeli ugovarati otkup, nudeći jako dobre cijene. Prvo za pšenicu koje padaju zadnji otkosi, i trži se između 1,15 i 1,40 kn/kg, ovisno o klasi. Ali i za kukuruz kojemu cijena, kako doznajemo od Brlošića, nikad nije bila toliko visoka – 1,15-1,20 kn/kg.

Počela žetva žitarica Seljaci su zadovoljni: Cijena pšenice tolika nije bila posljednjih 10 godina

DZS je žetvu pšenice procijenio na 809 tisuća tona, no prema informacijama s terena bit će je rekordno, više od milijun tona ili za oko 100 tisuća tona više nego godinu prije, kaže direktorica Žitozajednice Nada Barišić. S obzirom na hrvatske potrebe od oko 400.000 tona, jasno je da će je većina završiti u izvozu, kao i prijašnjih godina, a zajedno s kukuruzom naš je glavni izvozni proizvod poljoprivredno-prehrambenog sektora.

– Lanjska je godina bila odlična što se tiče ljetnih i jesenskih kultura, dok su ove godine prinosi kukuruza jako upitni. No lani smo ga jako puno izvezli i sad nam se to obija o glavu jer su sada cijene stočne hrane visoke, a mi smo sav svoj kukuruz izvezli – napominje naša sugovornica.

Kad je u pitanju kukuruz, koji je u nas dominantna kultura, Hrvatska je s oko 2,4 mil. tona prosječnih prinosa godišnje dvostruko samodostatna. Međutim, iako proizvodimo dva puta više od potreba, znatan dio sirovine odlazi u izvoz (lani oko 1,2 milijuna tona za oko 200 mil. eura ili 40% više nego godinu prije), najvećim dijelom u Italiju i Austriju, što nije dobro za domaću poljoprivredu jer se izvozi jeftina sirovina na kojoj drugi zarađuju dok su kod nas prerađivački kapaciteti mahom zatvoreni, uništeni, kao i stočarski sektor koji je u padu već dugi niz godina, kazali su nedavno iz konzultantske kuće Smarter, specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

Sirovinska baza za članice EU

Razmislite o drugoj opciji Djeca svako jutro doručkuju žitarice? Čak 92 posto njih sadrži veliku količinu šećera i soli

Primjetno je da se posljednjih godina mijenjaju trendovi. Hrvatski ratari u proizvodnji se okreću sve kvalitetnijim sortama i većoj uporabi znanja u proizvodnji što pokazuje dugoročne perspektive. Ratarska proizvodnja nam je tako jedna od rijetkih kojom, uz uljarice, ribu te mesne i riblje prerađevine, postižemo suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Zajedno s uljaricama, žitarice, naime, generiraju 77% hrvatskog suficita, no ta činjenica nimalo ne ohrabruje uzme li se u obzir vrijednost izvoza kukuruza te golem uvoz stočne hrane (lani za 244,3 milijuna eura), mesa i prerađevina od mesa (348,2 milijuna eura).

– Jedini način da podignemo vrijednost naše poljoprivredne proizvodnje kroz ovaj lanac vrijednosti jest da se veća proizvodnja domaćeg kukuruza usmjeri na podizanje stočarstva i konkurentnosti te smanjivanje negativne bilance u mesu. No trenutačno ni u jednom strateškom dokumentu ratarska proizvodnja nije predmet interesa kako je osnažiti i povezati vertikalno i horizontalno, kako bi se rast ratarske proizvodnje nastavio i povezao sa stočarskom proizvodnjom i preradom (izmjena kultura, proteinski usjevi, non-GMO, skladišta, silosi...) – kažu u Smarteru.

OPTUŽENA TROJICA POLICAJCA
Presretačima zaustavljali vozače pa im skuplje naplaćivali kazne. Za manju kaznu tražili i besplatne mobitele
Dacia Sandero Stepway
ROBUSTAN I SVESTRAN
Avanturistički duh plus dobar roštilj jednako dan za pamćenje
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.