Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Potrošač

Kako fondovi investiraju našu mirovinsku štednju: doznajte koliki su prinosi i kako sami možemo povećati svoju mirovinu

Iako godina pandemijske krize nepovoljno utječe na ekonomski život svih nas, pokazatelji postignutih prinosa i neto vrijednosti imovine mirovinskih fondova imaju pozitivan trend kretanja.
15. svibnja 2021. u 15:35 0 komentara 3257 prikaza
Pogledajte galeriju 1/2

Savjet Warrena Buffetta vezan uz investiranje je – investirajte u sebe. Investiranjem u sebe, svoju edukaciju i talente, povećavate svoju financijsku sigurnost bez obzira na krize, deficite i druge nepovoljne situacije. Odmah slijedeće na listi trebalo bi biti – investirajte u svoju budućnost. Štedite, jer i mali iznos štednje na dulje vremensko razdoblje može značiti ozbiljan novac u budućnosti. Bez štednje, financijska budućnost svih nas uslijed brzih i nepredvidivih promjena prilično je neizvjesna.

PRATITE NAJDETALJNIJI YOUTUBE SPECIJAL O MIROVINAMA U HRVATSKOJ!

U 21. stoljeću financijska i mirovinska pismenost, kao i poznavanje osnovnih pretpostavki za funkcioniranje tržišta kapitala važnije su no ikada. Posebice do izražaja dolazi uloga mirovinskih fondova, kao jednih od najznačajnijih institucionalnih investitora koji vlastiti kapital i kapital prikupljen od svojih članova investiraju na tržište kapitala i tako kreiraju portfelj vrijednosnih papira (sastavljen od dionica, obveznica i instrumenata tržišta novca). Njihov je glavni cilj ostvariti stabilnost i sigurnost financijskih prihoda pojedinaca na kraju njihovog radnog vijeka kroz kontinuirane uplate doprinosa članova tijekom godina njihova rada, od strane poslodavaca (obvezni i dobrovoljni mirovinski fond), ali i njih samih (dobrovoljni mirovinski fond).

Od reforme prinosi rastu

Iako godina pandemijske krize nepovoljno utječe na ekonomski život svih nas, pokazatelji postignutih prinosa i neto vrijednosti imovine mirovinskih fondova imaju pozitivan trend kretanja. Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) neto vrijednost imovine obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova u Hrvatskoj krajem 2020. prešla je 125 milijardi kuna, što je za 4,5 milijardi više u odnosu na godinu ranije. Prosječan prinos obveznih mirovinskih fondova od 2002., godine u kojoj je provedena mirovinska reforma, u kategoriji A iznosi 6,91%, u B kategoriji 5,41%, a u C kategoriji 5,13% (HANFA, 2021.). Takvi prinosi na mirovinsku štednju građana trebali bi im na kraju radnog vijeka osigurati financijsku stabilnost.

A kako članovi mirovinskih fondova koji nisu investicijski znalci mogu ocijeniti jesu li zadovoljni ostvarenim prinosima? Članovi obveznih mirovinskih fondova, dakle svi koji uplaćuju obvezne mirovinske doprinose u drugi stup, trebaju znati da je industrija mirovinskih fondova među najreguliranijima na tržištu kapitala. Cilj je ostvariti prinose odnosno zaradu svim članovima fonda kako bi jednog dana imali čim veću mirovinu, a s druge strane jamčiti određenu razinu sigurnosti jer je riječ o mirovinama građana. Pogledajte samo neke tradicionalne financijske proizvode i očekivane kamate koje možete ostvariti na svoju investiciju. U tom kontekstu prinosi mirovinskih fondova značajno su veći. No, važno je pravilo da prinose mirovinskih fondova i u dobrim i lošim investicijskim ciklusima treba gledati dugoročno.

PRATITE NAJDETALJNIJI YOUTUBE SPECIJAL O MIROVINAMA U HRVATSKOJ!

Imovinu obveznih mirovinskih fondova na tržištu kapitala investiraju mirovinska društva i to prema ulagačkoj strategiji i zakonskim ograničenjima koja se, između ostalog, odnose na udjele imovine (obveznice, dionice, investicijski fondovi i ostale klase imovine). Mirovinski fondovi pritom su investitori u neke od najuspješnijih domaćih i inozemnih kompanija kao što su Adris grupa, Podravka, Atlantic Grupa, Hrvatski Telekom, Plava laguna, Čakovečki mlinovi, ali i Adidas, Amazon ili Mastercard. Od 2019. mirovinskim fondovima dozvoljeno je investirati i u u startup te male i srednje kompanije s tim da ukupna investicija u takvu imovinu ne smije prelaziti 0,2 % vrijednosti imovine fonda A kategorije odnosno 0,1% imovine fonda B kategorije. Kako bi bili informirani o investicijama i prinosima koje na vašu mirovinsku štednju ostvaruje mirovinsko društvo važno je znati u kojem obveznom mirovinskom fondu štedite te redovno pratiti stanje na osobnom računu.

 | Autor :

Zamislite život koji želite u mirovini

Možete li se vidjeti u budućnost za 32,5 godina, koliko je trenutačno prosječan radni vijek u Hrvatskoj? Mnoge su mentalne prepreke za mirovinsku štednju. Prije svega, razmišljanje da od prvog dana zaposlenja do mirovine većina ima 3 ili čak 4 desetljeća. U tom trenutku čini vam se da je do umirovljenja jako puno vremena pa o toj životnoj fazi ne treba brinuti. Kao prekretnica se smatraju 30-te i 40-te, odnosno godine do kada je pojedinac postigao određenu razinu financijske stabilnosti, ali i odgovarajuću financijsku zrelost. Tada počinje razmišljati o štednji odnosno investicijama pa i za razdoblje nakon umirovljenja. Mnogi u tom trenutku, ako imaju manja primanja, krivo misle kako bi im iznos štednje koji si mogu priuštiti bio premali da bi se štednja za mirovinu isplatila, a ono malo novca što su uštedjeli usmjerili su prema neposrednijim zahtjevima (npr. kupnja stana ili automobila). Također, ono što mnogi uzimaju kao prepreku je da je mirovina nedostupna gotovo do godina umirovljenja. A dobrovoljna mirovinska štednja može se početi koristiti s 55 godina, bez obzira radi li osoba još uvijek ili je u mirovini, odnosno tek nakon umirovljenja, za razliku od ostalih vrsta štednje ili ulaganja (npr. investicijski fondovi ili osiguravajuća društva). Ovdje je svakako najveća prilika za dobrovoljne mirovinske fondove i njihov još nedovoljno dobro prepoznat potencijal od strane poslodavaca (uplate od 500 kuna mjesečno, odnosno 6.000 kuna godišnje predstavljaju neoporezivi izdatak i ulaze u troškove poslovanja), ali i od strane samih zaposlenika (minimalna uplata je već 100 kuna).

Važno je znati da svaka racionalna investicija dovodi do stvaranja veće vrijednosti. Zato ako i nemamo znanja, vremena ili pak volje za upravljati svojim novcem, financijska pismenost ipak dovodi do više razine odgovornosti, ali i ambicija da u starijoj dobi postignemo željeni životni standard. Zato su tu profesionalci, fond menadžeri koji svojim znanjima, iskustvom i vještinama znaju i trebaju racionalno investirati i kreirati takav portfelj financijskih instrumenata kojem će vrijednost s vremenom rasti.

Napravite dobar plan za svoju mirovinu

Kako biste se što bolje informirali o mirovinskoj štednji u drugom i trećem stupu te napravili dobar plan za mirovinu, pratite najdetaljniji video specijal Gospodin Fin na YouTube kanalu Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava. Na digitalnoj platformi umfo.hr pratite i analize vodećih hrvatskih ekonomista, financijskih i bihevioralnih stručnjaka uz pomoć kojih ćete dobiti relevantna objašnjenja o mirovinama. Dio je to projekta financijske pismenosti koji provodi UMFO.

Razgovarajte odmah s Gospodinom Finom!

Razgovarajte odmah s Gospodinom Finom i na Viberu te saznajte dodatne, personalizirane informacije o štednji u drugom i trećem mirovinskom stupu te kako štedjeti za svoju mirovinu. Gospodin Fin nastao je u partnerstvu mirovinskih fondova s bihevioralnim stručnjacima i vodećom hrvatskom IT tvrtkom Infobip.

 | Autor :

PRISLONITE KAMERU MOBITELA I SKENIRAJTE QR KOD ILI KLIKNITE OVDJE I ZAPOČNITE ODMAH RAZGOVOR S GOSPODINOM FINOM!

O autorici:

Prof. dr. sc. Marina Klačmer Čalopa je redovita profesorica na Katedri za gospodarstvo na Fakultetu organizacije i informatike gdje je nositeljica više predmeta iz područja financija. Magistrirala je i doktorirala na Ekonomskom fakultetu – Zagreb, a dodatno se usavršavala na radionicama i konferencijama u Hrvatskoj i inozemstvu. Sudjelovala je na brojnim međunarodnim i nacionalnim znanstvenim i stručnim projektima.

Prilog je napravljen u skladu s najvišim profesionalnim standardima u produkciji native tima Večernjeg i Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava, u suradnji s agencijom za premium sadržaj i tehnologiju 01 Content & Technology – C3 Croatia.

Ivana Paradžiković
Novi izazovi
Pogledajte koji je prvi javni angažman Ivana Paradžiković odradila nakon odlaska s Nove TV
Renault Twingo
DOBRA ODLUKA
Nakon dugo vremena sjela u auto i oduševila se
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.