Iako je Vlada još optimistična u vezi s oporavkom gospodarstva i stanjem u državnim financijama, svi analitičari svoje prognoze spuštaju. Tome je tako jer svi makroekonomski agregati kao što su osobna potrošnja, investicije i industrijska proizvodnja pokazuju u prvoj polovici godine usporavanje. Zato analitičari ostaju pri svojim tvrdnjama – državnu potrošnju treba što prije smanjiti te napraviti rebalans proračuna. Svima je jasno i da to neće biti lako bez političkoga konsenzusa.
Pad gospodarstva
Ekonomski institut u najnovijim analizama spustio je prognozu pada BDP-a u ovoj godini sa - 0,7 na - 1,7 posto, a analitičari domaćih banaka računaju također na pad od oko jedan do 1,5 posto, opravdavajući taj potez upravo lošim pokazateljima u prvih šest mjeseci. Zbog slabije gospodarske aktivnosti mogu se očekivati i manji porezni prihodi. Istodobno, državna se potrošnja ne smanjuje. To znači da će i manjak u proračunu biti veći.
– Već je sada vidljivo da napori u vezi sa smanjenjem državne potrošnje ne daju zadovoljavajuće rezultate, zbog velikog otpora različitih skupina korisnika proračunskih sredstava mjerama štednje. Zato ocjenjujemo da će proračunski deficit doseći razinu od 4,5 posto BDP-a – kaže Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskoga instituta. Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG Splitske banke, deficit procjenjuje na oko pet posto, a Zrinka Živković Matijević, analitičarka Raiffeisen Consultinga, na 4,4 posto BDP-a. No visina će deficita u konačnici sigurno biti i veća uračunaju li se u nju i jamstva koja bi se mogla aktivirati.
Hitan rebalans
Prema toj računici, uključujući i HAC, deficit bi mogao biti 6,5 posto BDP-a, prognoziraju u HNB-u. Iako to nije izuzetno velik deficit u odnosu prema dobrom dijelu članica EU, S. Švaljek napominje kako treba imati na umu da Hrvatska nije članica EU pa je, uz ostalo, i naše zaduživanje skuplje. Zbog toga smatra da bi i rebalans trebalo što prije napraviti. – Što se on više odgađa, to su pozitivni efekti eventualna smanjenja rashoda na deficit manji – tvrdi. – Snažnijim smanjenjem rashoda rebalans mora kompenzirati snižavanje prihoda zbog uvođenja nižih stopa oporezivanja dohotka, a ujedno smanjiti i ovogodišnji deficit – kaže Z. Živković Matijević.
U drugom dijelu godine analitičari očekuju nastavak pada gospodarstva, posebno u dijelu investicija i osobne potrošnje. Za ovu godinu ostavili su inflaciju na oko 1,5 posto, no to će se znatno korigirati na više sljedeće godine. – Vjerojatno će se povećati cijena plina za građane, što je ove godine odgođeno, ali i cijena električne energije te komunalnih usluga – kaže Z. Šantić.
U idućoj bi godini jačanje svjetskoga gospodarstva, uz opće poboljšanje gospodarske klime povezano s očekivanim završetkom pregovora s EU trebalo pridonijeti rastu gospodarske aktivnosti, posebno investicija, a uz potporu osobne potrošnje i izvoza, navode analitičari Ekonomskog instituta. Većina analitičara očekuje u 2011. rast BDP-a od oko 1,5 posto. S. Švaljek kaže kako znatniji uzlet gospodarstva otežava nefleksibilna struktura gospodarstva i nedovoljna konkurentnost.
Ispričavam se Nešto sam krivo prepisao iz najnovijih vladinih mjera