Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Kompanije i tržišta

Hrvatskom turizmu ide najbolje na Mediteranu, ali prihodi to neće pratiti

Manji i srednji poduzetnici znatno su više pogođeni krizom nego velike kompanije, a nekima će korona dovesti u pitanje i opstanak na tržištu.
25. kolovoza 2020. u 18:17 0 komentara 1025 prikaza
Foto: Nel Pavletic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Hoće li se turizam morati zadovoljiti sa 6,3 milijuna turista i oko 42 milijuna noćenja, koliko je uspio uhvatiti do sredine prošlog tjedna, točnije do odluka slovenske i britanske vlade da Hrvatsku vraćaju na popis rizičnih zemalja te objave Nijemaca da nesigurnima smatraju dvije dalmatinske županije? Vijesti svakako nisu bezazlene. Tim više što dolaze nakon što su isti potez nedavno povukle Austrija i Italija, a prije toga i Nizozemska. A upravo iz tih šest zemalja stigla je zamalo polovica svih turista koje smo imali u dosadašnjem dijelu turbulentne turističke 2020. Ostaje, dakako, i ona druga polovica. Zaustavi li se rast broja novozaraženih, nema razloga da Mađari, Poljaci, Česi... ne uživaju u posezoni i polupraznim jadranskim plažama. K tome, postoji nada i da će broj novozaraženih padati pa bi, kako je na odluku slovenskih i britanskih vlada reagirala ministrica turizma Nikolina Brnjac, Slovenija i druge zemlje možda mogle nanovo razmotriti vraćanje Hrvatske na popis sigurnih zemalja.

Barban: Antonio Osip slavodobitnik je 45. Trke na prstenac 'SEZONA JOŠ TRAJE' Brnjac: Hrvatska prepoznata kao sigurna destinacija, očekujemo dobre rezultate

No proteklih dana osipanje je počelo, posebice gostiju iz Slovenije, ali i prije toga se znalo da špica koja je ove godine počela 20. srpnja ne može potrajati dulje od 20. kolovoza. Otprilike do toga datuma naš je turizam uspio “uhvatiti” 53 posto noćenja od lani, dok je gostiju bilo 41 posto od lanjskog broja. Brojke kakvima se u tjednima kad je koronavirus tek počeo harati nitko nije nadao. Prognoze su išle od nule do maksimalno 30 do 35 posto rezultata rekordne lanjske godine s više od 20 milijuna turista i 108 milijuna noćenja. U tom svjetlu, svaki gost koji nam dođe od ovog vikenda nadalje čisti je bonus. Iako, Hrvatska se svojim turističkim rezultatima već uvrstila u mediteranske pobjednice. Rezultati prve polovice kolovoza to su i dodatno zacementirali. U nešto više od prva dva kolovoška tjedna najbrojnijih Nijemaca, recimo, bilo je čak 392.000, što je neočekivanih jedan posto više nego lani u istom razdoblju. Iskazali su se i Slovenci s 221.000 dolazaka i šest posto više te Poljaci kojih je došlo 193.000 čime su lanjske brojke prebacili za čak devet posto.

 | Autor : Dusko Marusic/PIXSELL Foto: Dusko Marusic/PIXSELL 01.06.2015., Pula - Otvoren je renovirani hotel Park, najveca ovogodisnja investicija pulskog hotelijera Arenaturist. Rijec je o investiciji od sedam milijuna eura uz pomoc koje je ovaj hotel sa 175 soba iznad poznate havajske plaze dobio moderan izgled te sav komfor i?uslugu?brenda Park Plaza. Obnovljeni hotel proslog je vikenda otvorio svoja vrata za goste iako jos dio radova na najvisoj etazi, gdje su stvorene nove sobe te u spa i wellness centru, nisu zavrseni. Photo: Dusko Marusic/PIXSELL

U prognoze u nadolazećim tjednima malo se tko želi upuštati. Situacija se mijenja iz dana u dan i nepoznanica je puno previše. Ali jasno je da Hrvatskoj više ne prijeti najcrnji scenarij koji je za svijet putovanja u 2020. predvidjela Svjetska turistička organizacija (WTO). Globalna zdravstvena, ekonomska i socijalna kriza neviđenih razmjera uzrokovana pandemijom COVID-19 najteže je pogodila upravo turizam i industriju putovanja pa su čelnici WTO-a predvidjeli godišnji globalni pad međunarodnih turističkih dolazaka od 58 do 78 posto u odnosu na prošlu godinu. Pritom se ne očekuje ni da 2021. donese oporavak. On bi u toj godini trebao početi, i to, kako se očekuje, mahom na temelju rasta potražnje domaćih gostiju, ali snažniji globalni oporavak međunarodne turističke potražnje svjetski turistički čelnici očekuju tek u 2022. Sve, naravno, pod uvjetom da se koronavirus na ovaj ili onaj način stavi pod kontrolu. Ako pak ostane među nama, turističkoj je branši jasno da povratka na staro neće biti bez šireg procjepljivanja stanovništva.

Besplatno testiranje

Turizam s virusom nije nimalo jednostavan. Za domaćine je, osim pada prihoda, značio i dodatne troškove kako bi se zadovoljile epidemiološke mjere, a posljednjih dana veće hotelske kuće svojim gostima iz Austrije, recimo, nude i besplatno testiranje ili ga sufinanciraju. Inače, upravo hotelske kuće i trpe ponajveći udarac u ovoj koronakrizi. Hoteli su, naime, uspjeli ostvariti svega 30 posto lanjskog broja noćenja, dok su kampovi uhvatili 50, a obiteljski smještaj čak 59 posto noćenja od lani. Kako pak to izgleda “na terenu”, mnoge hotelske kuće, pa ni najveća Valamar Riviera, ne žele podijeliti s javnošću. Ali, u kompaniji Aminess, recimo, koja ima po dva hotela i kampa u istarskom Novigradu te po jedan hotel na Korčuli i u Orebiću ne kriju da sezona nije nalik nijednoj prethodnoj. Dva objekta ove sezone nisu ni otvarali, ali nadaju se da će biti nešto od posezone i da će 2020. zaključiti s oko 40 posto lanjskog broja gostiju. Kod njih sezona, inače, počinje već početkom veljače, a zbog korone hoteli su bili zatvoreni tri mjeseca, a kampovi otvoreni s dva mjeseca zakašnjenja.

turista žele doći Ostojić: 'S pogoršanjem epidemiološke situacije našli smo se u problemima oko nastavka sezone'

– Sezona je ipak pozitivno iznenadila, posebice srpanj i dio kolovoza. Sada, međutim, bilježimo otkaze zbog zatvaranja nekih naših važnih tržišta. To zabrinjava, čak i oko iduće sezone – komentira Mladen Knežević, direktor prodaje i marketinga u Aminessu, i dodaje da se nada da će država zadržati pomoć turističkim tvrtkama kako bi očuvale radna mjesta i nastavile poslovanje.

Slično je stanje i u drugim hotelskim kompanijama. Većina ne radi s punim kapacitetom. U dubrovačkoj kompaniji Royal Hotels&Resort, recimo, rade tri od ukupno pet hotela. U dosadašnjem dijelu kolovoza dosegnuli su popunjenost 90 do čak 95 posto, ali usporedba s prošlom godinom, kad su hoteli primali goste sedam mjeseci, a od početka svibnja do kraja rujna imali popunjenost od 80 do čak 99 posto, razotkriva pravo stanje. Trenutačno u tom resortu ugošćavaju petstotinjak gostiju, tijekom kolovoza će, kažu, možda uhvatiti i 60 posto noćenja od lani, ali do kraja godine ukupan rezultat bit će na razini 30 posto lanjskih noćenja i prihoda. Da bi sezona donijela i taj mršavi rezultat, bili su prisiljeni raditi žrtve u cijeni pa su ove godine prosječnu cijenu noćenja po smještajnoj jedinici smanjili nešto više od 20 posto u odnosu na prošlu godinu.

Video - Ministrica Brnjac održala konferenciju nakon sastanka s predstavnicima turističkog sektora

 

Stvari za dubrovačke turističke domaćine dodatno komplicira činjenica da je Dubrovnik aviodestinacija pa u Royal Hotels & Resort oporavak, recimo, kongresnog turizma ne očekuju prije 2022., a long haul letova i izvansezonskih dolazaka iz Azije i kasnije. Dogodine će biti zadovoljni ostvarenjem 60 do 90 posto rezultata iz 2019., a jedna od izravnih posljedica koronakrize je i činjenica da će prvi put, kako kažu u Royal Hotels&Resort, nakon dugog niza godina morati posegnuti za vanjskim izvorima financiranja kako bi ušli u planirani projekt gradnje hotelsko-turističkog kompleksa u Splitu vrijednog više od sto milijuna eura.

– Hrvatski turizam se vratio na razine iz 2004.-2005., kada smo bili iznimno uspješni u špici sezone, ali neuspješni u pred i posezoni. Vjerujemo da ovaj put ‘zaostatak’ nećemo hvatati 15 godina. K tome, svaka kriza je i prilika, a ova nam se čini kao prilika za popularizaciju novih koncepata, razvoj autohtonih iskustava, okretanje unutrašnjosti zemlje, a možda shvatimo i da je manje više. Vrijeme je da počnemo razvijati destinacijske clustere koji će manjem broju gostiju pružiti bolja iskustva, što može donijeti veću prosječnu potrošnju gostiju – zaključuju naši sugovornici iz ove dubrovačke hotelske kuće.

Zagreb: Ministrica Brnjac održala konferenciju nakon sastanka s predstavnicima turističkog sektora VIŠE OD OČEKIVANJA Brnjac: Turistička sezona na 50 posto prošlogodišnjeg prometa

Jugu obale posebno je, kao što rekosmo, teško zbog ovisnosti o aviovezama, ali nikome i nigdje ne cvjetaju ruže. Recimo, Grčka koja također ovisi o aviogostima u prvom je dijelu godine uknjižila pad turističkih prihoda od čak 79 posto. I u srpnju su grčki hoteli bili popunjeni svega 25 posto, a mnogi nisu ni radili. Turska i Španjolska u prvom su polugodištu imale svega 25 posto i 28 posto stranih gostiju od broja iz odlične 2019.

Na kraju se, dakako, broji novac, a iznosi zbog sniženja cijena i noćenja pretežito ostvarenih u jeftinijim vrstama smještaja neće pratiti broj noćenja. Pogotovo jer je kod nas od dosadašnjih 42,2 milijuna noćenja tek nešto više od 33 milijuna ostvareno u komercijalnim objektima.

Srpanj i kolovoz spasili godinu

Istina je da su srpanj i kolovoz ublažili dramatičan pad poslovanja iz prve polovice godine. Poslovni prihodi u vodećim domaćim turističkim kompanijama u prvom su polugodištu smanjeni čak 75 posto u odnosu na lani. Kompanije su poslovale s gubitkom koji je bio gotovo dva puta veći od poslovnog prihoda, dok je, recimo, lani u tom razdoblju gubitak iznosio svega 14 posto poslovnog prihoda. Unatoč svim racionalizacijama, troškovi poslovanja u sniženom u sniženom poslovnom prihodu znatno su povećani. Primjerice, udio troškova rada u poslovnom prihodu povećan s 37 posto u prvom polugodištu prošle godine na čak 76 posto poslovnog prihoda ostvarenog u prvom polugodištu ove godine. Istodobno, znatno je povećan stupanj zaduženosti kompanija i smanjena likvidnost. Ostvarena je negativna EBITDA, koja je u odnosu na ukupni prihod iznosila minus 58 posto. Stopa rentabilnosti, koja predstavlja važan pokazatelj za investiranje, smanjena je s 1,4 posto prosječno u 2019. na minus 4,5 posto u 2020.

Ministarstvo turizma: Hrvatska sigurna za putovanja kaže Svjetsko vijeće za putovanja i turizam

– Ovo su sve alarmantni pokazatelji, a valja imati na umu da se radi o vodećim turističkim kompanijama koje iskazuju veći stupanj otpornosti na krize i općenito razne vrste rizika u odnosu na prosjek turističkog sektora. Na objavu poslovnih rezultata ukupnog turističkog sektora moramo pričekati, ali može se očekivati da će manji i srednji poduzetnici u turizmu i u financijskom smislu biti znatno više pogođeni krizom u odnosu na ove vodeće kompanije. Time će za neke od njih biti doveden u pitanje i opstanak na tržištu – kaže dr. sc. Sanja Čižmar, direktorica 505 savjetovanje d.o.o., kompanije specijalizirane za konzalting u turizmu.

Kad je riječ o nastavku ove turističke godine, pak, nije pesimist. Ako, kaže, Hrvatska ne završi na ‘crvenoj listi’ većine naših tradicionalnih emitivnih turističkih tržišta, moguće je do kraja 2020. očekivati 45 do 50 posto u odnosu na prošlu godinu.

PITANJE TRANSPARENTNOSTI Englez pitao BBC što Hrvatska mora učiniti da se makne s crvene liste, odgovor je bio i više nego zanimljiv

– No, s obzirom na manju prosječnu potrošnju, vjerujem da će realizacija prihoda od turizma u odnosu na lani biti po nešto manjoj stopi u usporedbi s fizičkim prometom. Ova kriza omogućava da razmislimo o turizmu kakav želimo na dugi rok. Ovo je prilika da se okrenemo turizmu koji potencira održivost, autohtonost i individualnost. Nužan je bijeg od masovnog turizma ka dugoročno održivom, individualističkom i autohtonom. Turističke proizvode treba izgrađivati na autohtonosti, očuvanoj prirodi, kulturnom nasljeđu, lokalnoj enogastronomiji te raznolikim doživljajima koji su vezani za cijelu lepezu resursa koje posjedujemo, a ne pretežito za sunce i more kao do sada. Ako ove vrijednosti ugradimo u našu turističku strategiju za iduće dugoročno razdoblje te ako onda i striktno nadziremo proces primjene strategije, osigurat ćemo znatno “izravnanje” strme krivulje sezonalnosti, popuniti predsezonu i posezonu. No valja imati na umu da su to dugoročne promjene te da se puni učinci mogu vidjeti tek u razdoblju od desetak godina – zaključuje dr. Čižmar.

VIDEO
Zadrani veslali i snimali se dronom, ostali u šoku kada su vidjeli što je ispod njih
Ranoranilac ili noćna ptica?
Noćna sova - Kako večernji tip ljudi preživljava u jutarnjem svijetu?
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.