Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Fiksirajte kredite dok se može, kamate rastu od 2018.

Promjenjiva kamata i dalje dominira, 40 posto kredita ima rok otplate 5-20 i više godina
17. ožujka 2017. u 15:00 6 komentara 5830 prikaza
dolar
Foto: Reuters/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Američki FED (sustav federalnih rezervi) povisio je referentnu kamatnu stopu dolara na 0,75-1 posto te najavio da će do kraja godine dolar poskupjeti još dva puta. Tamošnja središnja banka procjenjuje da je američka ekonomija dovoljno očvrsnula da može podnijeti skuplji kapital.

Bili i do 7 posto

Očekuje se da će u iduće tri godine cijena dolara skočiti s 0,25, koliko je bila lani, na 3 posto! Riječ je o temeljnoj kamati po kojoj se banke zadužuju na međubankovnom tržištu, na koju se onda zidaju razne marže i rizici koje u konačnici plaćaju korisnici bankarskih kredita. Europska središnja banka i ove će godine davati beskamatne posudbe na euro, što je, među ostalim, pomoglo i Hrvatskoj da se nedavno zaduži uz samo 3,2 posto kamate. No po zakonu spojenih posuda, očekuje se da bi već iduće godine i Europa mogla pratiti Ameriku, pa će i kod nas kapital biti skuplji, i to s puno većih razina nego u ostatku razvijenog svijeta. Kako euribor miruje, dužnici su ove godine sigurni, a guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić mišljenja je da bi kamate mogle ponešto i pasti jer je dovoljno kapitala i prostora za smanjivanje bankarskih marži. Kako za državu i tvrtke tako i za građane, ova bi godina ujedno mogla biti i posljednja prilika da prebiju stare kredite ili ih možda fiksiraju na dulje razdoblje. Hrvatska će moći računati na jeftiniji kapital od ovog koji sad imamo jedino ako značajnije popravimo kreditni rejting. Čak 40% svih kredita građana ugovoreno je na rok od 5, 10, 20 ili 30 godina, a vjerojatnost da se uvjeti neće pogoršavati postoji samo za ovu godinu.

Građani su se od izbijanja krize ponašali racionalnije od države te su manje živjeli na dug. Ukupna se zaduženost stanovništva spustila na 116 milijardi kuna, od čega je 52 milijarde kuna stambenih kredita. Zadnje dvije godine značajnije su se počeli probijati krediti u kunama te krediti s fiksnim kamatnim stopama, a guverner HNB-a Boris Vujčić i jučer ponavlja da su fiksni krediti sigurniji od onih s promjenjivim kamatama. No, promjenjivu kamatu i dalje ima 80 posto ugovorenih kredita. Stari su krediti u pravilu skuplji od novih pa bi svi dužnici trebali provjeriti stanje svojih kredita i usporediti isplati li im se potražiti jeftiniji. HNB navodi da su u siječnju ove godine novi stambeni kunski krediti odobravani uz prosječnih 4,5 posto kamate, dok se cijena novih eurskih kredita kretala od 3,33 do 4,38 posto. Prije šest godina najjeftiniji su stambeni krediti bili oko 5,5 posto, a mnogima je cijena išla i do 7 posto.

Zakon za sada pomogao

Dolari ANALIZA Kakvi su planovi vodećih svjetskih bankara? 22.10..2013., Zagreb - Sjediste Agrokora u Ciboninom tornju na Trgu Drazena Petrovica. Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL Ratko Bošković Vlada mora zaustaviti širenje financijske panike

Kod potrošačkih je kredita razlika još izraženija, u šest godina kamata na kartične kredite pala je s 10,42 na 7,75 posto, dok su kamate na minuse smanjene s 11,5 na 9,08 posto pa se prebijanje potrošačkih kredita isplati i dužnicima koji su uzeli kredite na dulji rok. Kresanju najvećih kamata “kumovali” su i zakoni o potrošačkom kreditiranju kojima je država limitirala najveću dopuštenu kamatnu stopu pa nijedan potrošački kredit ove godine ne smije biti skuplji od zakonske zatezne kamate koja je u 2017. godini 9,68 posto. Isto tako država je prije tri godine zakonom obvezala banke da, ovisno o cijeni euribora ili vrijednosti nacionalne referentne stope, moraju korigirati kamate i na stare kredite i ta je odredba za sada pogodovala dužnicima. Inače, 40 od 100 kuna stambenih kredita vezano je uz euribor, 38 od 100 na nacionalnu referentnu stopu, a fiksirano je samo 15 od 100 stambenih kredita. No, problemi će nastupiti kad se trend preokrene, moguće već od 2018. godine.

>> Na svjetskim burzama optimizam, na Wall Streetu novi rekordi

>> Ove godine država mora refinancirati 65,2 milijardi kuna

EKSKLUZIVNE SNIMKE
VIDEO Braća Mamić žive opušteno u BiH: Evo čime se bave u slobodno vrijeme
TIDAL
Glazba i zabava
Jeste li ikada čuli za TIDAL? Istražili smo sve što morate o njemu znati
  • Avatar Olujni
    Olujni:

    Fiksirajte kamate??? Ma zaboravite i kredite i kamate, koliko zaradite toliko i trošite inače će vam banke u suradnji sa državom odrati kožu!

  • chupakabra:

    zašto država dozvoljava da banke ne poštuju početne marže kredita nakon pada libora nego pokušavaju zadržati kamate 5% plus pa će kamate nakon rasta libora ići na7?!

  • Avatar __MAX__
    __MAX__:

    Tako vam je tokada je drzava rob stranaca. Da inamo svoju banku onda bi mogli kontrolirati nasu Kunu i izdavati Kunske kredite a ovako samo sluzimo sanaciji tudjim bankama i drzavama koje kompenziraju extra profite preko nasih ledja.