Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Burilović: Da smo u eurozoni, imali bismo pristup kriznom financiranju

Sudjelovanje u ERM II znači da devizni tečaj nacionalne valute ne smije znatnije fluktuirati u odnosu na euro.
07. svibnja 2020. u 15:15 9 komentara 597 prikaza
Luka Barilović
Foto: Davor Višnjić/PIXSELL

Predsjednik HGK Luka Burilović komentirao je Akcijski plan RH za pridruživanje Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II) te istaknuo da su poremećaji na tržištu uzrokovani pandemijom koronavirusa još više istaknuli prednosti koje donosi članstvo u Europskoj monetarnoj uniji.

SJEDNICA VLADE Plenković na sjednici Vlade: Minus u proračunu će biti 23-25 milijardi kuna

- Da je Hrvatska sada u eurozoni, imali bismo pristup financiranju u kriznim situacijama putem ESM-a (European Stability Mechanism) i pristup likvidnosti putem Europske centralne banke. Središnja banka ne bi morala financirati održanje tečaja, odnosno ne bi postojali tečajni rizici, a imali bismo i viši kreditni rejting zbog pripadnosti eurozoni. Također bismo imali i veću mogućnost i opseg financiranja na tržištu kapitala - rekao je Burilović.

Vlada RH obvezala se na ispunjenje 19 mjera iz Akcijskog plana do svibnja ove godine te je danas na sjednici objavila da su i ispunjene, čime su zadovoljeni uvjeti za poduzimanje sljedećega koraka prema eurozoni, a to je podnošenje zahtjeva za pristupanje europskom tečajnom mehanizmu te pristupanje ERM II mehanizmu koje se očekuje u srpnju, u kojemu potencijalna nova članica eurozone mora provesti najmanje dvije godine. Sudjelovanje u ERM II znači da devizni tečaj nacionalne valute ne smije znatnije fluktuirati u odnosu na euro.

- Ciljane granice fluktuacija deviznog tečaja Vlada i HNB trebaju odrediti prije početka pregovora o pristupanju tečajnom mehanizmu. Pritom standardni raspon fluktuacija oko središnjeg pariteta iznosi ±15%, no država koja pristupa mehanizmu može se jednostrano obvezati da će devizni tečaj održavati unutar nekih užih granica, što su dosad učinile samo Estonija, Litva, Latvija i Malta koje su imale ili režim valutnog odbora prema euru ili su njihove valute fluktuirale u vrlo uskom rasponu prema euru. Ostale su načelno prihvatile standardne granice fluktuacija, no unatoč tome, njihovi su tečajevi fluktuirali vrlo blizu središnjeg pariteta. Slovenija je tako održavala tečaj u rasponu od -0,1% do +0,3%, a Cipar u rasponu od središnjeg pariteta do +2,1%. Iznimka je Slovačka, koja je tijekom sudjelovanja slovačke krune u tečajnom mehanizmu ERM II dva puta revalvirala središnji paritet - podsjetili su iz HGK.

Otvaranjem trgovina centar grada se polako vraća u normalu hrvatska gospodarska komora: Trgovina podnijela veliki teret koronakrize, trgovci će se oporavljati pet godina

Kako je nakon ulaska u ERM II potrebno ispunjavati kriterije nominalne konvergencije (stabilnost cijena, javni dug, proračunski manjak, stabilnost tečaja, dugoročne kamatne stope) da bi se zadovoljili kriteriji za pristupanje eurozoni, koje je Hrvatska, prije početka ove krize, zadovoljavala uz izuzetak stabilnosti tečaja u okviru ERM II, Hrvatska bi mogla nakon minimalnog roka u tečajnom mehanizmu pristupiti eurozoni, smatraju u gospodarskoj komori u kojoj očekuju da ćemo se, kao i Slovenija, nakon samo dvije i pol godine u ERM II mehanizmu, eurozoni priključiti 2023. godine.
 

Zaprati kanal Večernjeg | Autor :

Zlatne poluge
U STAKLENKAMA ZA DŽEM
Kupili kuću za 130.000 eura i u njoj pronašli zlato vrijedno čak 650.000 eura
TIDAL
Glazba i zabava
Jeste li ikada čuli za TIDAL? Istražili smo sve što morate o njemu znati
  • Asparagus:

    Može li ovaj gospodin pravdati što radi preko 500 zaposlenika? Uzima mi neku članarinu bez pitanja.

  • stefj:

    Jedna od najbesmislenijih nametnutih organizacija. No i njima je Horvat osigurao posao - između ostalog, njima se mora platiti čuvanje poslovnih knjiga 12 godina. Tko kaže da Horvat nema ideja... Toliko je nameta izmislio da sad odjednom sve te paradržavne ... prikaži još! firme imaju prihode i dobivaju smisao... To je novi, viši nivo uhljebništva - više ne izmišljaš posao za jednog uhljeba, već odmah za cijelu firmu punu uhljeba. I što je najbolje, u statistici se to ne vidi, jer se ne računa kao porez ili prihod države, a zaposleni se ne računaju kao da su zaposleni u javnom sektoru... HGK ima preko 500 uhljeba, FINA ima preko 2000, APIS 500, AKD isto, a to je samo mali komadić od enormnog broja paradržavnih uhljebničkih firmi za koje svi ostali moraju zaraditi novce. Ko da oni direktno na proračunu nisu dovoljan teret...

  • Deleted user:

    Kako ukinuti mnogobrojne namete,županije,gradove općine i da ne nabrajamo i ovu političku utvrdu isključiti od napajanja