U jeku vijesti o stres-testovima, bankama naposljetku stiže jedna dobra vijest. Segment poslovanja s građanima, tj. retail bankarstvo, počelo je pokazivati postupne, premda spore, znakove stabiliziranja u Europi. U domaćim je bankama čak pet od šest pokazatelja uspješnosti lošije nego kod europskih pandana, ilustrira istraživanje AT Kearneya.
– Stanje u domaćem retailu u izravnoj je vezi s ekonomskim stanjem u državi – objašnjava Tomislav Ćorić s Ekonomskog fakulteta. – Usporedive zemlje u istraživanju uglavnom su izašle iz recesije i bilježe pozitivne stope rasta, dok u Hrvatskoj nema rasta pa su i pokazatelji za banke negativni – kaže Ćorić.
Prihod po zaposlenome pao 16 posto
Gledajući prihod po korisniku, europske banke u prošloj godini bilježe rast sa 667 na 668 eura. Štednja raste po visokim stopama, a rastu i osobni depoziti. S druge strane, bilježi se blagi pad obujma zajmova zbog čega je rast prihoda po korisniku vrlo blag. Domaći klijenti još uvijek se razdužuju; prihodi po klijentu padaju zbog stalnog rasta depozita i naglog pada kredita. Jedini pokazatelj po kojem su se banke u Europi uspjele približiti razinama prije krize jest prihod po zaposlenom. On je u zadnje dvije godine u porastu zbog značajnog rezanja broja zaposlenika pa je prošle godine dosegnuo 218.000 eura. U Hrvatskoj je prihod po zaposlenom pao 16 posto i dosegnuo 58.000 eura iako su prošle godine banke smanjile broj zaposlenih dva posto. Držanje troškova pod kontrolom stalni je izazov bez obzira na tržište. Omjer troškova i prihoda porastao je na 61 posto, a kod domaćih kreditora za čak šest posto. Iako je vidljiv pad troškova u hrvatskim bankama, on još nije dovoljno visok da bi neutralizirao pad prihoda, napominje AT Kearney.
Jedini pokazatelj po kojem su domaće banke bolje jest prihod od kamata u ukupnom prihodu. U Europi je on smanjen za pola postotnog boda, na 70%, dok je Hrvatskoj porastao za pet posto. Iza toga skriva se jedan ‘ali’: budući da obujam kredita i ukupni prihodi padaju, rast kamatnih prihoda posljedica je manjeg rasta kamatnih stopa. Da su bolja vremena na vidiku može se naslutiti iz pada pričuva za rizike u ukupnom prihodu. Nakon vrhunca 2012. od 24 posto, pričuve su započele polagani pad, no ne i kod nas. – Za Hrvatsku se ne može reći da pričuve padaju. Dapače, taj pokazatelj u potpunoj je suprotnosti prosječnom pokazatelju za europski bankarski sektor – stoji u istraživanju. S rastom od 19 posto po tom pokazatelju puno smo sličniji bankama u Srbiji.
– Čini se kako bi se vrlo brzo u budućnosti hrvatski bankovni sektor i vlasti trebale pozabaviti lošim zajmovima – upozorava AT Kearney dodajući da bi se u fokusu trebala naći i visoka nezaposlenost zbog koje su loši krediti toliko visoki. Isto mišljenje dijeli i Ćorić. – Samo pozitivni gospodarski rast i pad broja nezaposlenih mogu donijeti početak stabilizacije loših kredita – kaže Ćorić.
>>Verbalni rat u austrijskom parlamentu: Kreće preustroj Hypo banke!
>>Od hrvatskih banaka traži se još 200 mil. € za zaštitu od udara
ja samo znam da u HR nema niti jedne Svicarske Banke, to govori za sebe........Hrvati nemaju pojma o Bankarstvu niti imaju privredu za Bankarstvo....