Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Kompanije i tržišta

Banke mogu spasiti realni sektor, kamate bi trebale biti niže

Iako u bankama obrazlažu da su krediti smanjeni zbog manjka dobrih projekata, pitanje je kako može rasti interes za kreditima uz kamatu od oko deset posto, odnosno mogu li projekti u krizi osigurati rentabilnost uz takvu cijenu kredita.
13. srpnja 2010. u 14:14 7 komentara 10 prikaza
velimir šonje
Foto: Arhiva VL

Iako su hrvatske banke spremne na novi kreditni ciklus, s tim će se morat pričekati još neko vrijeme jer postoji velika ovisnost o povjerenju bankarskog sektora unutar EU.

- Ako se ono stekne, rast kredita mogli bismo vidjeti već ove jeseni, a ako ne, onda će se taj rok pomaknuti – rekao je Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike na tradicionalnom predstavljanju financijske industrije u organizaciji Privrednog vjesnika. Analitičar Žarko Primorac istaknuo je da banke moraju shvatiti kako ne mogu dobro poslovati ako se isto ne postigne u realnom sektoru jer on ovisi o bankama. Neizravno poziva banke na povoljnije kreditiranje, pri kojem ne smiju smanjiti osjetljivost prema riziku.

Šonje je objasnio kako je za razliku od banaka u EU gdje je kreditiranje oslabjelo zbog ponude, kod nas se isto dogodilo zbog slabije potražnje.

- No s obzirom na znatno jači pad BDP-a u nas, čudno je da interakcija na potražnju nije bila i veća - komentirao je Šonje.

U prošloj godini bankarski krediti porasli su 1,8 posto, od čega državi 23,72 posto, gospodarstvu 3,15 posto, a stanovništvu su smanjeni 2,44 posto.

- To upozorava na problem, jer je najveći dio završio u javnoj potrošnji. A oporavak gospodarstva ne može se dogoditi bez zadovoljavajućeg obujma kreditiranja poslovnih aktivnosti i stanovništva. Iako u bankama obrazlažu da nema dobrih projekata, pitanje je i kako može rasti interes za kreditima uz kamatnu stopu od oko deset posto. Mogu li projekti u krizi osigurati rentabilnost uz takvu cijenu kredita – pita se Primorac.

Vrijednost financijskog sektora na domaćem tržištu iznosi 500 milijardi kuna, od čega se 75 posto odnosi na bankarski sektor. Ostali dio je nebankarski pod kontrolom Hanfe. Čelnik te institucije Ante Samodol izjavio je kako se je stanje u bankarskom i realnom sektoru odrazilo i na nebankarski sektor. Smatra da će mu trebati i dulji rok za oporavak nego bankarskom sektoru. Šonje je objasnio kako je to realno, jer je takav ciklus već viđen. Primjerice, bankarski se sektor razvio početkom 2000. godina, a nebankarski dvije godine poslije.

Samodol je spomenuo je i problem velike koncentracije unutar sektora.

- Primjerice, među investicijskim fondovima njih samo tri imaju imovinu veću od milijardu kuna, njih 23 između 100 milijuna i milijarde, a svi ostali su ispod 100 milijuna kuna. A trenutačno je 36 društava koji njima upravljaju – rekao je Samodol.

Slična je situacija i u leasing te factoring društvima, gdje je primjerice samo u jednom društvu 60 posto imovine. Samodol postavlja i pitanje je li vrednovanje tržišta kod nas fer s obzirom na to da nam je trgovina na burzi u odnosu na Budimpeštansku burzu 18 puta manja, dok je tržišna kapitalizacija 50 posto veća.

krađa
Uhvaćen na djelu
Postavio kameru kako bi otkrio tko mu krade stvari iz ulaza, ali ovog lopova nije očekivao
PET FAZA SNA
Jeste li se ikad zapitali zašto spavate više od osam sati, a nenaspavani ste?
  • neni:

    Još jedan od \"stručnjaka\"

  • ja sam gladan:

    Sad me vabe na kredit a kamata \"sitna\" samo 10,98% (EKS 12,67%). Pa u ovim vremenima samo lud čovjek uzima takav kredit. Dok banke ne shvate da više nemogu u Hrvatskoj plasirati kredite s ovim kamatama,neće ih moći plasirati. Banke ... prikaži još! , u stranom vlasništvu ,u svojim matičnim zemljama imaju kamate i do 50% manje od ovih u Hrvatskoj.

  • Bljakonja:

    Još jedan filozof, koji puno laprda, niš ne nudi, i za još manje niš odgovara...