Prema preporukama stručnjaka, uključujući i Američku Agenciju za hranu i lijekove (FDA), temperatura u hladnjaku mora biti konstantno na 4°C ili niža kako bi se osigurala sigurnost namirnica. Svako odstupanje, pogotovo u rasponu između 5°C i 60°C, predstavlja "opasnu zonu" u kojoj se bakterije mogu razmnožavati eksponencijalnom brzinom. Održavanjem niske temperature ne čuvate samo sigurnost, već i kvalitetu hrane – njezin okus, boju, teksturu i hranjive tvari. Zbog toga je važno redovito provjeravati temperaturu hladnjaka, pogotovo ako sumnjate u njegovu ispravnost.
Osim temperature, postoji nekoliko općih pravila kojih se valja pridržavati za optimalno čuvanje hrane. Hladnjak nikada ne bi smio biti pretrpan jer to sprječava pravilnu cirkulaciju hladnog zraka, što dovodi do neravnomjernog hlađenja i stvaranja toplijih džepova idealnih za razvoj bakterija. Vruću hranu, poput ostataka ručka, potrebno je ohladiti prije stavljanja u hladnjak, ali nikako je ne ostavljajte na sobnoj temperaturi duže od dva sata. Što duže hrana stoji vani, veća je vjerojatnost kontaminacije. Na kraju, vrijedi zlatno pravilo sigurnosti hrane: "Kada ste u nedoumici, bacite." Ako namirnica ima neobičan miris, boju ili teksturu, rizik od trovanja jednostavno nije vrijedan.
Jedan od najvažnijih, a često zanemarenih aspekata sigurnosti jest pravilan raspored namirnica unutar hladnjaka. Logika je jednostavna i temelji se na sprječavanju unakrsne kontaminacije. Sirovo meso, perad i riba uvijek se moraju držati na najnižoj polici, idealno u zatvorenoj posudi ili na tanjuru. Na taj način njihovi sokovi, koji mogu sadržavati opasne bakterije, neće kapati na drugu hranu. Gornje i srednje police rezervirane su za gotovu hranu, ostatke obroka, mliječne proizvode i nareske. Vrata hladnjaka najtopliji su dio uređaja i podložna su čestim promjenama temperature, stoga su prikladna samo za namirnice otporne na kvarenje poput umaka, senfa, džemova i sokova, ali nikako za osjetljive proizvode kao što su mlijeko ili jaja.
Namirnice s visokim rizikom, poput mljevenog mesa, sirovih kobasica, piletine i svježe ribe, imaju najkraći rok trajanja i trebalo bi ih iskoristiti unutar jednog do dva dana od kupnje. Veći komadi crvenog mesa, kao što su odresci, kotleti ili pečenja od govedine, svinjetine i janjetine, mogu se sigurno čuvati u hladnjaku od tri do pet dana. Neotvorena pakiranja hrenovki i prethodno zapakiranih narezaka mogu izdržati do dva tjedna, no nakon otvaranja njihov rok trajanja drastično se smanjuje na samo tri do pet dana. Slanina u hladnjaku može stajati oko tjedan dana, dok kuhano meso i ostaci jela s mesom ostaju sigurni za konzumaciju tri do četiri dana.
Pravilno skladištenje namirnica ključno je i za voće i povrće, no pravila se znatno razlikuju. Osjetljivo lisnato povrće poput špinata i zelene salate najbolje je iskoristiti unutar nekoliko dana, dok korjenasto povrće poput mrkve i cikle može potrajati i do dva tjedna. Paprike, brokula i krastavci obično su dobri oko tjedan dana. Važno je znati da nekim vrstama povrća hladnjak šteti; rajčice gube okus i postaju brašnaste, dok krumpir i luk treba čuvati na tamnom i hladnom mjestu, ali izvan hladnjaka. Slično je i s voćem. Bobičasto voće poput jagoda i borovnica vrlo je osjetljivo i treba ga pojesti unutar dva do tri dana. S druge strane, jabuke i citrusi mogu izdržati i nekoliko tjedana. Neko voće, poput banana, avokada i breskvi, treba prvo ostaviti da dozrije na sobnoj temperaturi, a tek ga onda staviti u hladnjak kako bi mu se produljila svježina.
Jaja su izdržljivija nego što mnogi misle i mogu se sigurno čuvati u hladnjaku tri do pet tjedana, no najbolje ih je držati u originalnoj ambalaži na polici, a ne u vratima. Mlijeko bi se trebalo potrošiti unutar tjedan dana od otvaranja, bez obzira na rok trajanja otisnut na pakiranju. Jogurt i svježi sir mogu trajati jedan do dva tjedna. Tvrdi sirevi poput parmezana i cheddara mogu izdržati i do nekoliko mjeseci ako su pravilno zamotani, dok meki sirevi poput brieja imaju rok trajanja od jednog do dva tjedna. Što se tiče ostataka kuhanih jela, većina njih sigurna je za konzumaciju unutar tri do četiri dana, pod uvjetom da su pravilno i brzo ohlađeni te pohranjeni u zatvorenim posudama. Otvorene konzerve uvijek treba prebaciti u staklenu ili plastičnu posudu, a njihov sadržaj iskoristiti unutar nekoliko dana.
Vatreni su nas na današnji dan učinili neizmjerno sretnima i ponosnima, prisjetite se tih trenutaka