Dok se domaći pčelari bore s rastućim troškovima, padom proizvodnje i pritiskom jeftinog uvoznog meda, država se sprema ograničiti cijenu upravo onog proizvoda koji bi trebao biti njihov glavni izvor opstanka. Umjesto da suzbije priljev niskokvalitetnog uvoza, nova Vladina odluka svrstala je med među proizvode s limitiranom cijenom, što je među pčelarima izazvalo ogorčenje i strah od dodatnog urušavanja tržišta. Istodobno, inicijativa za uvođenje poticaja po košnici – zahtjev koji pčelari iznose već godinama – nije se pomaknula s mrtve točke. Stanko Čuljak, dopredsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza, poručuje da se u javnosti stalno ističe važnost pčela, ali sustavno se zanemaruje onaj tko se o njima brine.
– Trebali bismo razgovarati o zaštiti pčelara, a ne samo o zaštiti pčela. Pčelari ne mogu plasirati svoj med i nemaju obrtnih sredstava. U konačnici, mnogi ulažu vlastiti novac samo da bi pčele ostale žive. Odluka o zamrzavanju cijena nije dobra. Govore nam da je med proizvod više kvalitete, a onda ga svrstaju u skupinu artikala čija se cijena ograničava, čime pogoduje samo uvozu – objašnjava Čuljak. Kada se od cijene u trgovini odbiju sve marže i troškovi, proizvođaču ostaje vrijednost od tek 1,20 do 1,30 eura po kilogramu.
– Nemoguće je proizvesti med po toj cijeni, čak i bez ulaganja u razvoj ili amortizaciju opreme – dodaje. Druga fronta nezadovoljstva odnosi se na poticaje po košnici, za koje se pčelari zalažu već dvije godine. Unatoč obećanjima o promjeni sustava potpora, pomaka još nema. Problem je pravne naravi, kaže Čuljak i dodaje da Europska unija mora izmijeniti direktivu kako bi omogućila uključivanje pčelarstva u sustav izravnih plaćanja.
– Nismo odustali. U pregovorima nam je rečeno da bi do izmjena moglo doći krajem ove ili početkom iduće godine. Tek tada će se na nacionalnoj razini moći raspravljati o iznosima. U Ministarstvu poljoprivrede priznaju da je situacija složena, ali ističu kako se u sektor već ulaže. Mato Čačić, ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane, kaže da odluka Vlade o zamrzavanju cijena mora biti provedena, ali naglašava važnost promocije domaćeg meda.
– Uspostavili smo sustav dokazane kvalitete i hrvatsku staklenku. No ključ je da građani kupuju med od hrvatskih pčelara. Uvozni med u trgovinama uvijek će postojati – navodi. Dodaje da je i prije Vladine odluke domaći med često prodavan ispod cijene te se pita kako je moguće da kilogram meda ne vrijedi dvije kutije cigareta. Kad je riječ o potporama po košnici, Čačić podsjeća da pčelarski sektor već sada godišnje dobiva više od 3,8 milijuna eura u sklopu investicijskih mjera, znatno više nego prethodnih godina. Ipak, ne isključuje mogućnost promjene sustava potpora u budućnosti, ali upozorava na ključnu prepreku – kontrolu.
– Broj košnica mijenja se iz dana u dan. Da bi se isplaćivala potpora po košnici, Ministarstvo mora imati vjerodostojne i kontrolirane podatke: o broju zajednica, gubicima i razlozima gubitaka. Bez toga sustav nije održiv – poručuje. Dok jedni upozoravaju da pčelarstvo pod sadašnjim uvjetima postaje neodrživo, a drugi tvrde da sustav potpora već sada snažno financira modernizaciju sektora, čini se da ključni problemi ostaju neriješeni. Na tržištu se gomila jeftin uvozni med, a pčelari ostaju s neprodanom robom.
Otvori KEKS Pay
