Država će se namiriti i uspjeti refinancirati dugove, učinit će to
zaduživanjem na domaćem tržištu. No, hoće li ostati novca da svoje
dugove refinancira i korporativni sektor?
U samo mjesec dana država će od domaćih banaka posuditi milijardu eura.
Dvije i pol milijarde kuna uzela je preko neuobičajenih trezorskih
zapisa, a sada je u potrazi za još 5, 6 milijardi kuna. I za to obilato
koristi pomoć centralne banke. Što će ostati poduzećima?
HNB uporno pomaže
HNB je već u svibnju smanjio razinu minimalno potrebnih deviznih
potraživanja i tako oslobodio prostor za zaduživanje države kod domaćih
banaka. Također, posljednjim smanjenjem stope obvezne pričuve omogućeno
je zaduživanje države na domaćem tržištu do kraja ove godine uz
minimaliziranje negativnih utjecaja na ostale domaće sektore, pogotovu
poduzeća.
“U idućoj godini očekujemo da se država nastavi primarno zaduživati na
domaćem tržištu. S obzirom na to da će se većina dobivenih sredstava
koristiti za otplatu dospjelih inozemnih obveza, HNB će svojim potezima
morati osigurati i dovoljnu deviznu likvidnost”, stoji u analizi
Zdeslava Šantića, analitičara RBA.
– S obzirom na složenije makroekonomsko i poslovno okruženje te veću
usmjerenost na kvalitetnije upravljane rizicima, određeno usporavanje
kreditnog rasta u sljedećoj godini može se očekivati. Naime, u
globalnom okruženju, koje karakterizira otežan pristup i viši trošak
financiranja, i država se orijentirala na zaduživanje na domaćem
tržištu. Međutim, treba naglasiti da ni uvjeti zaduživanja banaka na
međunarodnim financijskim tržištima nisu neograničeni – naglašava Alen
Kovač, analitičar Erste banke.
Ima optimizma
– Stanje se čini kritično, no ipak sam optimist – tvrdi Damir Kuštrak,
predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca. On se, naime, kladi na
prihvaćanje predloženog proračuna koji jamči nulti deficit. Tada će HNB
u svoje projekcije uvrstiti i dodatnu likvidnost.
– Najvažnije je da kod kuće postoji potencijal za refinanciranje dugova
korporativnog sektora, jer vani će biti teško i skupo zaduživati se.
Vanjsko zaduživanje usto je i opasno jer postaje poluga za preuzimanja
i to neprijateljska – smatra Kuštrak te dodaje kako je jasno da će
pasti investicijski ciklus, iako o tome ovisi razvoj i rast BDP-a.
– Sve tvrtke vape za tehnološkom obnovom, potrebe su velike, no bojim
se da neće biti dovoljno kapitala – kaže Kuštrak.
Hrvoje Stojić, analitičar Hypo Alpe Adria Banke, smatra da će u
sljedećoj godini biti manje novca na raspolaganju korporativnom
sektoru; dodatnu potražnju mogli bi kreirati oni koji su se dosad
zaduživali u inozemstvu.
– Moglo bi se dogoditi da ti koji su dosad novac “nabavljali” vani dođu
na domaće tržište te istisnu male i srednje tvrtke – ističe Stojić.
Rezervne varijante
Potražnja poduzeća za kreditima mogla bi zabilježiti snažniji rast zbog
ograničavanja pristupa inozemnim izvorima financiranja, nemogućnosti
financiranja na tržištu kapitala (IPO, izdavanje vrijednosnih papira)
te povećane nelikvidnosti u gospodarstvu.
Tako ne isključujemo ni potrebu za daljnjim oslobađanjem rezervi
likvidnosti smanjenjem restrikcija HNB-a. Međutim, dio svojih potreba
domaća poduzeća pribavit će i povećanom potražnjom za uslugama domaćih
leasing i factoring tvrtki, smatra Z. Šantić.
ZADUŽIVANJE Proračun isisava likvidnost banaka – stradat će male i srednje tvrtke
