Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 4
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
ŽIVITE LI U 'TEMATSKOM' KVARTU?

Neobični nazivi ulica po Zagrebu: Ljubljanica je prepuna planina, Sigečica živi na hrvatskim otocima...

Zagreb: Nazivi ulica u Botincu
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
1/10
03.03.2024.
u 19:57

Vrbani su poput kalendara, s time da je Svibanjska u Gajevu. Sopot i Središće u društvu su poznatih arhitekata i umjetnika, a predloženo je i da se Podbrežje zbog kina posveti film

Uz gradove pitoresknog Zagorja i geografske motive Sjevernog hrvatskog primorja, stali su na Trešnjevku i planinski masivi, u Gajnicama ćete naići na zemlje Latinske Amerike, a u Botincu naletjeti na šegrta Hlapića ili Peru Kvržicu. Nije novost da Zagrebu ne nedostaje ulica s neobičnim i domišljatim nazivima, a u nekim je kvartovima više njih obilježeno jednom specifičnom temom.

"Zagorski bregi" na Trešnjevki

Botincu se tako već niz godina tepa da je najknjiževniji zagrebački kvart jer ondje možete naći tridesetak ulica koje su nazvane po junacima i djelima iz pera domaćih autora. Gundulićeva Dubravka, Kozarčeva Tena, Zoranićeve "Planine", pa "Veli Jože" i "Zlatarovo zlato" samo su neki od dobro znanih likova i naslova s popisa lektire koji se mogu naći i na pločama koje označuju prometnice u naselju. Za nadimak kvarta pak zaslužan je profesor i pjesnik Blago Vrančić, koji se nalazio u komisiji za imenovanje ulica u Botincu.

FOTO: Znate li koji se književni likovi i djela kriju u Botincu?

Zagreb: Nazivi ulica u Botincu
1/10

A kada se s Google karata baci pogled na dio Vrbana omeđen potokom Vrapčak, Zagrebačkom avenijom i Ulicom Hrvatskog sokola, dobiva se dojam kao da je riječ o kakvom kalendaru jer na tom području ulice uglavnom nose nazive po mjesecima. Nedostaje tek Svibanjska, koja se nalazi 1,5 kilometara istočnije, u Gajevu, a veljaču, kolovoz, studeni i prosinac u Zagrebu ne možete pronaći. Ekipa koja stoji iza projekta Mapiranje Trešnjevke na svojim stranicama navodi kako su te ulice nastale urbanizacijom Vrbana tijekom osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Za područje Trešnjevke karakteristično je da je prošarana raznim geografskim pojmovima iz cijele Hrvatske, ali i regije. Ljubljanica je prepuna uzvisina, a u nizu paralelnih prometnica uzdigli su se Velebit, Fruška gora, Dinara, Mosor i Bilogora. Istočno od Parka Kate Šoljić niknuli su "zagorski bregi" zbog ulica kao što su Krapinska, Lepoglavska, Golubovečka ili Mihovljanska. Nešto južnije, uz Park Stara Trešnjevka, smjestili su se Sjeverno hrvatsko primorje te Lika i Gorski kotar pa tako imate priliku prošetati se i Trsatskom, Kraljevičkom, Severinskom, Slunjskom...

FOTO: Znate li koji se književni likovi i djela kriju u Botincu?

Stanovnici Sigečice pak žive na hrvatskim otocima. Kao središnjica kvarta, koji je izrastao iza Prvog svjetskog rata, uzima se Rapska ulica, a da su se ondje našli i Pag, Kornati, Murter, Pelješac, Korčula, ali i brojni drugi "škoji", zapravo i ne treba čuditi jer "sziget" na mađarskom jeziku znači "otok". 

Od hrasta do trešanja u Dubravi

Geografijom, ali onom ibero-hispanskog područja, obiluju i Gajnice, gdje prevladavaju Meksička, Brazilska, Čileanska, Peruanska, Španjolska i slične ulice, a nađe se i pokoja znamenita ličnost poput nobelovca Pabla Nerude. Do devedesetih je godina većina adresa nosila nazive nekih prominentnih osoba iz tih zemalja, a sudbinu preimenovanja tada je doživjela i jedna od najvećih zelenih površina u naselju, Park 101. brigade, koji je nekoć nosio ime pjesnika Federica Garcíje Lorce. Čileanska ulica ranije se zvala po Salvadoreu Allendeu, predsjedniku koji se borio za slobodu i demokratska prava u toj zemlji, ali i na području cijele Latinske Amerike, a njemu u sjećanje u kvartu je postavljen i spomenik.

Kao u kakva tematska društva podijeljeni su i zaslužni Hrvati pa bi se "uličnim" društvom arhitekata i umjetnika mogli nazvati Sopot i Središće, što i ne čudi s obzirom na to da se u potonjem nalazi Muzej suvremene umjetnosti. Zapruđe vrvi hrvatskim emigrantima koji su sreću tražili u Americi, a plava krv teče dijelom Donjega grada. Ondje su se smjestili kneževi poput Trpimira, Borne, Domagoja, Branimira i Mislava, ali i kraljevi Zvonimir i Petar Krešimir IV. te kraljica Jelena.

VEZANI ČLANCI: 

Neki Zagrepčani pak žive u cvjetnjacima, šumarcima i voćnjacima. Poput kakve gredice s raskošnim sadnicama popunjeno je Brestje, u kojemu se nalaze ulice posvećene ljubičicama, orhidejama, maćuhicama, narcisima, kaktusima, krizantemama... Dubrava obiluje stablima, što je i logično s obzirom na to da je "dub" sinonim za hrast pa se ondje aleje grabova, višanja, javora i lipe sijeku s ulicama trešanja, breza, brijestova...

A tematsko naselje moglo bi postati i Podbrežje, za koje je još 2006. pokrenuta inicijativa da se tamošnje ulice posvete filmskoj umjetnosti, budući da je u neposrednoj blizini stasalo prvo stalno kino s južne strane Save. Hoće li se tako nešto realizirati te postoje li slični planovi za neka druga zagrebačka naselja, raspitali smo se u Gradu, ali odgovor zasad nije stigao.

VIDEO: Prvi hrvatski fast food, Mimice, slavi 75 godina rada

Komentara 3

BR
Brankko
13:33 03.03.2024.

Imamo i nehrvatski slučaj: Avenija Dubrovnik. Kako se tamo u Novom Zagrebu ne nalazi nikakav "Dubrovnik", to ime moralo je biti Dubrovačka avenija. U Dubravi je drugačiji slučaj: ima Dubrava, pa je Avenija Dubrava. -- Imamo li Ulica Petar Preradović, Trg ban Josip Jelačić? Ulica Petra Preradovića, Preradovićeva ulica, Trg bana Josipa Jelačića, Jelačićev trg. To je obrazac. A ne "Avenija Dubrovnik". Tako je isprva bilo i "Avenija Vukovar", pa je to ipak promijenjeno u normalan oblik, Avenija grada Vukovara. Ali "Avenija Dubrovnik" ostala je.

BR
Brankko
13:30 03.03.2024.

To što nema ulica s imenima po nazivima za veljaču, kolovoz, studeni i prosinac -- to je valjda ili zato što "nije bilo mjesta" ili pak zato što se nije znalo za pridjeve veljački, kolovoški, studenski, prosinački, ili oboje.

OT
otrovnijezik
10:10 03.03.2024.

Koliko je pokojni krimos zaradio na novim tablama za ulice. Skinute velike koje su se mogle pročitati s ceste iz automobila i stavljene ove male s malim slovima gdje doslovno moraš izaći van do nje da bi vidio koja je ulica.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije