Biokovo, Kopački rit, Papuk, Učka, Velebit, Vransko jezero, Žumberak, Lastovo, Lonjsko polje, Medvednica, Telašćica, Dinara... Tom popisu parkova prirode uskoro bi se trebao pridodati još jedan, 13., koji će obuhvaćati Ivanščicu, Strahinjčicu, Maceljsku i Ravnu goru na području Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije.
Prostirat će se na 31.000 hektara u 14 gradova i općina.Inicijativa je pokrenuta još 2009., a intenzivirana je 2021. Stručnjaci ističu da će proglašenje parka prirode uz očuvanje flore i faune donijeti i dodatnu promociju područja na nacionalnoj i međunarodnoj razini, pomoći u razvoju održivog turizma, omogućiti nove rekreativne sadržaje u prirodi i rast broja OPG-ova, utrti lakši put do novca iz EU fondova za financiranje projekata očuvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti, a naposljetku i poboljšati demografsku sliku.
Dodatna promocija
Seoska domaćinstva u zaštićenom području imaju više gostiju, i domaćih i stranih, koji traže mir i čistu prirodu. Dubravko Šincek, predsjednik Planinarskog društva Ravna gora, kaže da zaštita donosi novu, veću vrijednost nekom području.
POVEZANI ČLANCI:
– Budući da hodam puno po parkovima i provodim razna istraživanja flore, vidim kako ljudi žive u tim parkovima. Svima je bolje. Razvija se, nešto se događa. Najesen smo bili na Papuku. Sjećam se da tamo nije bilo ničega, a sad je sve puno sadržaja, od novog centra u Velikom i Voćinu. I domaći ljudi imaju koristi, ne samo turisti. Kad gledate Velebit, to je lijep i velik park prirode, a ovdje je na malom prostoru mnogo toga za vidjeti, ima krša, špilja, jama. U špilji Vindiji obitavao je neandertalac, jedino je nalazište poludragog kamena ahata kod Lepoglave, tamo je fosilni vulkan, zatim tu je bogata povijesna i kulturna baština, poput bednjanskog jezika, te životinje i rijetke biljke – kaže Šincek i podsjeća da je Ivanščica najviša planina u Hrvatskoj sjeverno od Save.
Turisti vole zaštićena područja
Njezini su viši dijelovi pod bukovom šumom, a na nižima rastu hrast kitnjak i grab. Na Ivanščici su planinarski objekti i dva vidikovca s kojih se za lijepog vremena mogu vidjeti austrijske Alpe, pa i jezero Balaton u Mađarskoj. Od 5000 biljnih vrsta u Hrvatskoj, čak 1200 može se naći u Hrvatskom zagorju, među njima i endemske vrste poput hrvatske perunike i orhideja jadranska kozonoška.
– Turisti gledaju je li što zaštićeno i radije idu na takva područja. Plitvice su pod zaštitom UNESCO-a i zato tamo dolazi toliko Japanaca. Ne dolaze oni na Plitvice bez veze, nego baš zbog toga što su jezera pod zaštitom UNESCO-a. U Hrvatskom zagorju nećemo biti pod UNESCO-om, ali vodit ćemo se kao zaštićeno područje parka prirode, a turisti vole takve lokacije. Osim toga, i EU fondovi će se otvoriti, možete lakše izvući europski novac ako napravite dobar projekt vezan za zaštitu prirode – smatra Šincek.
U Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja kažu da osnivanje Javne ustanove, kakva će se osnovati i za novi park prirode, donosi i nova radna mjesta, čiji će broj s vremenom rasti, uz mogućnost sezonskog zapošljavanja.
VIDEO Šumske kamere ulovile igru vukova u snježnoj idili na Plitvicama
