Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Zagreb

VIDEO Neprocjenjivo blago tajanstvenih uskoka od sutra svi mogu razgledati na Gornjem gradu

Sutra se otvara sakralni muzej Grkokatoličkog sjemeništa u Ćirilometodskoj koje slavi 340. rođendan
03. prosinca 2021. u 08:32 0 komentara 1540 prikaza
Zagreb: Postavljena izložba povodom obilježavanja 340. godišnjice Grkokatoličkog sjemeništa
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/14

Važan je to događaj, ne samo za našu povijest, već i za cijeli Zagreb, a i Hrvatsku – ponosno će Daniel Vranešić, ravnatelj zagrebačkog Grkokatoličkog sjemeništa, koje sutra slavi 340. rođendan, dok nam otključava vrata sakralnog muzeja koji će se otvoriti u povodu te velike obljetnice.

Uzbudljiva prošlost

Ondje ćemo prvi put moći vidjeti blago neprocjenjive vrijednosti o kojem se već više od tri stoljeća u Ćirilometodskoj ulici brinu grkokatolički svećenici i sjemeništarci.

– Postav smo podijelili na "četiri elementa", metal, papir, tkaninu i drvo. Izložili smo predmete za liturgiju, crkvena zvona i novčiće, stotinama godina stare misale i knjige, ulja na platnu, antiminse (oltarne tkanine, op. a.) i svećeničke halje te niz ikona – objašnjava Vranešić. Sakralni muzej uredio je uz asistenciju susjeda iz Klovićevih dvora, kustosica Petre Vugrinec i Ive Sudec. Najstariji i najvredniji eksponati, kaže, bizantski su novčići sa znakom križa.

– Nedavno su bili na procjeni. Jako smo se obradovali kada smo doznali da su iz 6. stoljeća – ističe. U muzeju je i metalni križ iz 12. stoljeća, a na zidovima vise deseci ikona. Najstarija je ona Krista Emanuela iz 16. stoljeća.

Uskoci POVIJEST Neustrašivi Uskoci zaustavili su i Turke

– Nju je od ruskih emigranata u Berlinu otkupio naš kolekcionar Zlatko Latković – objašnjava.

Grkokatoličko sjemenište ima vrlo uzbudljivu, no samozatajnu povijest, pripovijeda Vranešić. Onima koji je žele otkriti valja otputovati u tridesete godine 16. stoljeća kada prve skupine uskoka počinju naseljavati obronke Žumberka.

Doba žumberačkih uskoka

– Jedino što su za sobom donijeli kada su naseljavali Žumberak bila je slika Uskočke Bogorodice – govori Vranešić pokazujući nam intrigantan prikaz žalosne Gospe koja u naručju drži mrtvog Krista. Slika je stara više od 500 godina, ne zna se tko joj je autor, no već je generacijama najvrednija uskočka relikvija.

Zagreb: Postavljena izložba povodom obilježavanja 340. godišnjice Grkokatoličkog sjemeništa  | Autor : Sanjin Strukic/PIXSELL Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL 01.12.2021., Zagreb - Zagrebacka grkokatolicka konkatedrala Sv. Ciril i Metod. Zupnik Daniel Vranesic pokazao je eksponate povodom obiljezavanja 340. godisnjice Grkokatoliskog sjemenista u Zagrebu u sklopu samostana gdje se otvara i muzej u kojem je izlozena vrijedna ostavstina.

– Prikazuje patnju majke, što je simbolika uskoka. Kada su odlazili u rat, uskoci su pokraj kućnog ognjišta ostavljali majke, supruge, sestre i kćeri, znajući da ih možda više nikada neće vidjeti, pa su se molili Bogorodici da ih zaštiti – objašnjava nam simboliku svete slike koju i danas možete naći u svakoj žumberačkoj kući.

U turbulentnim zbivanjima 1545. žumberački će uskoci zauvijek zaslužiti gostoprimstvo i zahvalnost Zagreba. Te su godine, naime, Osmanlije pokušali osvojiti grad, ali to im nije uspjelo zahvaljujući ratnoj vještini 200 žumberačkih vojnika. Od tada su kao obrambena vojska oni stalno prisutni u Zagrebu.

Borci u ratu i miru 

Stoljeće poslije, inicijativu za osnivanje sjemeništa pokrenuo je uskočki biskup Pavao Zorčić, a prilika se pojavila kada se proširila vijest da grof Patačić prodaje svoju kuriju u Ćirilometodskoj. Cijena je bila 1200 forinti i jedan turski konj. Krajem 18. stoljeća sjemenište je dobilo i crkvu, a stotinu godina poslije, nakon potresa 1880., današnji izgled Župnoj crkvi Sv. Ćirila i Metoda podario je Hermann Bollé.

Tko je Janko Šajatović Krabat? Naš uskok dio je njemačke lektire i po njemu se zove cijela regija, a Hrvati za njega ne znaju

Od 1681. pa sve do danas sjemenište je važan faktor u kulturnom životu grada. Uskoci ne samo da sudjeluju u obrani, već i u borbama za promicanje znanosti i kulture. Sjemeništarci su tako u 19. stoljeću imali Ilirsku čitaonicu, izdavali Vienac, časopis na hrvatskom jeziku, te sudjelovali u protumađarskim demonstracijama.

U najtežim vremenima, tijekom Drugog svjetskog rata, sjemeništu je prijetilo zatvaranje, no tadašnji križevački vladika dr. Janko Šimrak svojim je svećenicima kazao: "Ako treba, prodat ćemo dragocjenosti, no sjemenište će opstati". Dragocjenosti, srećom, nisu morali prodati, već su ostavljene u nasljeđe novim generacijama. A od sutra ih svi mogu razgledati te naučiti mnogo o skrivenoj povijesti
Zagreba. •

posjetio obitelj u hrvatskoj
Naš pjevač progovorio o životu u Americi: 'Sve je lažno, dinstam papriku, a ono sve zeleno po tavi'
NEVJEROJATAN OGLAS
FOTO Na Njuškalu za milijun kuna prodaje stan u zgradi Glavnog kolodvora u Zagrebu
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.