Više od deset godina prošlo je od posljednje Večernjakove tribine, a da su ih se Zagrepčani uželjeli pokazao je interes na prvoj povratničkoj koja je danas održana u Maloj Sceni, gdje se tražilo i mjesto više. Žitelji gradskih četvrti Donji Grad i Gornji Grad – Medveščak došli su postaviti pitanja i izložiti probleme s kojima se svakodnevno susreću čelnicima lokalne samouprave, ali i gradskim dužnosnicima, Okupljenima se na početku tribine obratio glavni urednik Večernjeg lista, Dražen Klarić.. – Mi u Večernjem listu želimo pomoći Zagrepčanima i biti poveznica s Gradom kako bi se rješavali problemi koji vas muče – poručio je Klarić. Dodao je kako Večernji list neće stati samo na organizaciji tribine. – Zapisat ćemo što je danas rečeno i što su predstavnici Grada obećali, a zatim ćemo ih sljedećih godinu dana podsjećati i provjeravati jesu li te stvari riješene – istaknuo je Klarić te izrazio zadovoljstvo velikim odazivom Zagrepčana na prvi susret nakon gotovo 12 godina.
Andro Pavuna, pročelnik Gradskog ureda za mjesnu samoupravu, promet, civilnu zaštitu i sigurnost, najavio je niz projekata koji bi u narednom periodu trebali promijeniti izgled i funkcioniranje središta Zagreba. Posebno je istaknuo daljnje širenje pješačke zone, koje će povezati postojeće pješačke pravce u jedinstvenu cjelinu od Hrvatskog narodnog kazališta do tržnice Dolac. – Ne radi se samo o zatvaranju ulice za promet, nego o njezinoj potpunoj rekonstrukciji kako bi u punom smislu postala dio pješačke zone – rekao je Pavuna, dodavši da su u planiranje bili uključeni građani, stanovnici centra, poduzetnici, kulturne ustanove i osobe s invaliditetom. Najavio je i skori početak radova u Staroj Vlaškoj, koja je još 2022. proglašena pješačkom zonom, ali još nije dobila odgovarajuće uređenje. – Nadam se da ćemo tijekom ljeta završiti radove kako bismo već na jesen imali Staru Vlašku koja će zaista izgledati kao prava pješačka ulica – kazao je.
Govoreći o prometu, istaknuo je kako su u tijeku radovi na semaforizaciji prijelaza na Miramarskoj cesti, a spomenuo je i planiranu izmjenu prometne regulacije na Ribnjaku koja bi trebala rasteretiti promet prema središtu grada. Posebnu pažnju posvetio je obnovi Gornjeg grada, za koji smatra da će nakon završetka obnove zablistati u potpuno novom ruhu. – Za nekoliko godina Gornji grad zasjat će u punom sjaju. To će biti nešto što Zagreb nije vidio desetljećima – poručio je Pavuna. Dodao je kako Grad priprema projekt cjelovitog uređenja javnih površina na Gornjem gradu, uključujući novo popločenje ulica i trgova. – Želimo da Gornji grad postane dragulj Zagreba kakav zaslužuje biti, a kakav dugo nije bio – kazao je dodavši kako je i upravo tako dio grada u zadnje vrijeme "veliko gradilište", ali da će za koju godinu zasijati u punom sjaju. Najavio i popločenje gornjogradskih ulica,
Na pitanje o prometnim gužvama u Ulici Gjure Deželića, Andro Pavuna ustvrdio je kako glavni problem nije smanjenje broja prometnih traka, već nepropisno parkiranje koje svakodnevno usporava promet. – Kapacitet prometnice određuju raskrižja, a ne broj traka. U Đure Deželića danas imamo brojanje prometa i dobro vidimo što se tamo događa – rekao je Pavuna. Istaknuo je kako se u praksi prometnica često svodi na samo jednu voznu traku jer vozači zaustavljaju automobile uz kolnik, posebno ispred vrtića, ali i zbog dostavnih vozila. Prema njegovim riječima, i dok je ulica imala više prometnih traka, one nikada nisu bile u potpunosti dostupne za promet upravo zbog nepropisno parkiranih vozila. – Kada bi ljudi prestali parkirati nasred kolnika, promet bi bio znatno protočniji. Jedno vozilo koje stoji pet minuta može izazvati poremećaj koji se poslije čisti i do 45 minuta – upozorio je.
Dodao je kako je problem i u niskim kaznama za takve prekršaje. – Kazna za parkiranje nasred Zelenog vala iznosi 30 eura, odnosno 15 eura ako se plati u roku od tri dana. To očito nije dovoljno odvraćajuće – rekao je. Pavuna smatra da se prometna kultura posljednjih godina promijenila. – Ono što je nekad bilo nezamislivo danas je postalo normalno. Ljudi ostave automobil na cesti, odu u pekarnicu ili trgovinu na nekoliko minuta i ne razmišljaju o tome da zbog njih netko drugi stoji u koloni – kazao je. Koliko je od 2021. do danas kapitalnih projekata realizirano u gradskoj četvrti Donji grad, po čemu je život stanovnika Donjeg grada danas bolji nego 2021. kad su preuzeli vođenje te koja je programska vizija i strateški cilj razvoja gradske četvrti Donji grad do kraja mandata i kako želi da Donji grad izgleda 2030., upitana je Dunja Mazzocco Drvar, pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo
– Centar grada čine kvartovi u kojima ima najmanje kapitalnih investicija zbog toga što je tu gusta naseljenost, nema površina za graditi velike projekte. No, rekla bih da je jedna od najvećih stvari usmjerena prema gradskim tržnicama, to je intenzivan participativan proces – rekla je pročelnica. Dodala je kako je provedena anketa u kojoj su sakupljeni brojni odgovori građana. Branimirova tržnica je, pak, vrlo blizu projektiranju, u planu je arhitektonski natječaj za idejno rješenje, istaknula je. – Posvetili smo se programu namjene tržnica, pogotovo izvan samog radnog vremena. Neke od njih to već i imaju, primjerice Dolac – napomenula je dodajući kako će raditi na tome da tržnice dobiju neki novi život
Drugi projekt koji je navela je ozelenjavanje Kvatrenikovog trga. – On ide u rekonstrukciju u smislu stvaranja ugodnijeg mjesta za boravak građana. Cilj je da se betonski izgled obogati zelenilom i učini prostorom u kojem će građani rado sjesti, da ne moraju nužno ići u kafiće – istaknula je. Ono na čemu će nastaviti raditi je i model gospodarenja otpadom, napomenula je. – To je jedan veliki iskorak, uveli smo novi model koji je puno pravedniji za građane jer se odnosi na naplatu otpada po količini odloženog otpada, a ne kao prije po kvadraturi prostora u kojem živi. Naravno da se tu ne radi samo o naplati nego i o načinu na koji se odnosimo prema otpadu pa potičemo razvrstavanje na mjestu nastanka, odvoz prema određenim komponentama... – objasnila je.
Istaknula je i mjere usmjerene na smanjenje utjecaja klimatskih promjena odnosno ozelenjavanje cijelog grada. – U ovim četvrtima smo posadili stabla u okolici domova zdravlja, radimo na energetskoj obnovi javnih objekata, 16 ih je ukupno obnovljeno, a plan je i znatno više od toga. Radimo i na postavljanju solarnih elektrana – naglasila je dodajući kako su ove dvije četvrti, s obzirom na kulturnu baštinu, dijelovi grada u kojima se najmanje može intervenirati.
I predsjednici vijeća gradske četvrti upitani su o kvartovskim problemima. Marija Krnić, na čelu Donjeg Grada, odgovorila je na pitanje što je s modernizacijom igrališta u četvrti te kapacitetima u vrtićima. —Što se tiče igrališta u centru grada, mislim da na uvid u plan komunalnih aktivnosti četvrti pokazuje da obnova dječjih igrališta jest prioritet. Gledala sam projekte koje smo u zadnje dvije godine imali – od ukupno 32 projekta, 16 se tiče obnove zelenih projekata, dio njih čine I igrališta. Ukratko – igrališta se osuvremenjavanju. Što set tiče potrebe za proširenjem kapaciteta u vrtićima, pozvala bih da se poprate rezultati upisa u vrtiće. Kad je u pitanju Donji grad, sva djeca koja zadovoljavaju potrebe upisana su na željenu lokaciju. Nema potrebe za gradnjom dodatnih kapaciteta – na žalost, jer Donji grad ima problem s odljevom stanovništva — objasnila.
Pitanje Miranu Miloviću bilo je usmjereno na noćni život u Tkalčićevoj i buci koja se stvara u kasnim noćnim satima. Svjestan je tog problema, rekao je, šef Gornjeg Grada, pojedini lokali krše propise i dozvoljenoj buci iza ponoći, a Grad bi trebao imati više ovlasti. — Mi imamo jako puno prijava, ali ne bi rekao da se tu radi o turistima. Eventualno bi pomoglo kad bi građanin sam napravio mjerenje buke I da mu to napravi netko tko je ovlašten. Po mojim informacijama događa se to da Sanitarna inspekcija izađe nakon nekoliko dana, pregledaju ima li lokal potrebnu dokumentaciju, provjere buku ujutro i ne desi se ništa. Te kazne su višestruko manje nego kada bi lokal zaista proveo sve mjere zaštite od buke, a ni u kom slučaju ne bi smio vani stvarati toliku buku — napominje. Pročelnik Pavuna rekao je da se radi na izmjeni Odluke o komunalnom redu, u kojoj će se posvetiti i tom problemu.
—Ako smo propisali neki red, on vrijedi za sve. Ne možemo biti taoci tih dva-tri kafića. Oni su nelojalna konkurecija onima koji krše propise. Naša je odgovornost I zadatak da nađemo način da to adresiramo — rekao je, a Marija Krnić susjede je pozvala na sudjelovanje u javnom savjetovanju glede odluka koja će biti izmijenjena. — Postoji recentna studija o noćnom životu u Gradu koja govori da je noćni život stihijski postavljen, ali vrlo jasno ukazuje na područja na koja se može raditi — istaknula je.
Otvori KEKS Pay
Nemojte nas nasmijavat, jasno je nama za koga vi i ostali mediji radite