Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 185
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Za bolju budućnost

Priručnik za bolju budućnost: Kako je nastao projekt koji će promijeniti način na koji djeca uče o svojim financijama

Financijska pismenost
Foto: Slavko Midžor/Pixsell
1/6
31.01.2024.
u 09:37

U svijetu koji se brzo razvija, gdje financijske odluke postaju sve složenije, potreba za sveobuhvatnim financijskim obrazovanjem nikada nije bila važnija.

Današnja djeca odrastaju u društvu u kojem financijska pismenost nije samo još jedan pojam koji trebaju savladati, već nezamjenjiva životna vještina. Tim povodom razgovarali smo s dva iznimna profesora koji stoje iza projekta „Financijska pismenost u suvremenom matematičkom obrazovanju“, osmišljenog posebno za školsku djecu i njihove profesore, doc. dr. sc. Matijom Bašićem i prof. dr. sc. Željkom Milin Šipuš. Ovaj je projekt pokrenut s ciljem uvođenja istraživački usmjerene nastave matematike koja podržava osobni razvoj, odgovornost, inovativnost i konceptualno razumijevanje primjene matematike u kontekstu svladavanja osnova financijske pismenosti, a provedba projekta omogućena je donacijom tvrtke Addiko Bank d.d.

Kako naše globalno gospodarstvo postaje međusobno povezano i dinamičnije, sposobnost snalaženja na financijskom terenu slična je posjedovanju GPS-a za životno putovanje i služi kao kamen temeljac za osnaživanje budućih vođa, poduzetnika i donositelja odluka u našem svijetu. No, osim brojeva i jednadžbi, zanimalo nas je zašto je usađivanje financijske pismenosti od malih nogu ulaganje u otpornost i prosperitet generacija koje tek dolaze te kako profesori mogu pomoći u oblikovanju budućnosti djece, u kojoj razumijevanje financijske matematike nije samo prednost već i važan alat za uspjeh.

Što vas je potaknulo da se usredotočite na važnost financijskog obrazovanja za djecu?

Teme vezane uz građansku odgovornost i osobne financije pokazale se su i u našem prethodnom radu među najvažnijim temama koje zanimaju mlade ljude jer rezultiraju većom uključenosti u nastavni proces. Osobito se teme financijske pismenosti pokazuju kao izrazito potrebne i zanimljive svakom pojedincu, a nažalost su nedovoljno zastupljene u našem obrazovnom prostoru. Budući da smo kao metodičari matematike orijentirani na rad sa studentima, nastavnicima i učenicima, bilo je prirodno usmjeriti projekt na obrazovanje nastavnika i mladih. 

Foto: Slavko Midžor/Pixsell

Kako je nastala ideja o nastavnim materijalima i kako to da ste se odlučili fokusirati i na učenike i na profesore?

Ideja za projekt može se promatrati kao nastavak naših dugogodišnjih projekata i nastojanja da populariziramo istraživački orijentiranu nastavu matematike te tako promijenimo paradigmu poučavanja. Kroz europske projekte, koje smo vodili, razvili smo metodologiju učenja i poučavanja te stručnog usavršavanja nastavnika. To smo primijenili u radu sa svojim studentima, kako bismo ih potaknuli na angažman, omogućili im dodatnu edukaciju kroz „hands on“ iskustvo te kreirali materijale za nastavnike i učenike. Ono što je novo jest tema financijske pismenosti. Ta tema nametnula se zbog naših interesa da u nastavu matematike u većoj mjeri uključimo primjenu matematike u svakodnevnom životu.

Ovaj opširni projekt je sigurno uključivao sate i sate provedene nad računalima i podršku suradnika i partnera?

Projekt je imao nekoliko faza. U prvoj smo fazi organizirali edukativne radionice za svoje studente – buduće nastavnike te smo kroz te radionice radili na njihovim vještinama stvaranja inovativnih materijala za poučavanje i temeljnim znanjima financijske pismenosti. Radionice su imale interaktivni karakter te su pokriveni razni aspekti potrebni za uspješnu provedbu projekta – kako matematički aspekti koje smo željeli povezati s pojmovima iz ekonomije, tako i metodički aspekti kroz koje smo željeli osigurati atraktivnost materijala i uključenost učenika. Na jednoj radionici naši su gosti bili nastavnici koji već imaju iskustva u poučavanju sličnih tema te su oni sa studentima podijelili svoje ideje i razmišljanja, što može (i što ne može) dobro funkcionirati u nastavi. Posebno je bilo popraćeno predavanje koje je održao g. Mario Škorić iz Addiko banke, a na kojem je šira populacija studenata dobila pregled važnih informacija o funkcioniranju financijskih institucija i instrumenata te je kroz interaktivnu raspravu studentima odgovoreno na razna pitanja. Prva faza projekta je završila intenzivnim suradničkim i timskim aktivnostima kroz koje su studenti pod vodstvom voditelja projekta izradili materijale za poučavanje. 

Foto: Slavko Midžor/Pixsell

U drugoj su fazi projekta materijali diseminirani široj zajednici. Tako smo u travnju 2023. održali dvodnevni događaj “Dani financijske pismenosti na PMF-u” u sklopu kojeg su održane radionice za učenike, nastavnike i studente. Studenti, koji su izradili materijale, demonstrirali su svoje scenarije poučavanja te na taj način nastavnicima približili ideje za nove nastavne sate i od njih dobili povratnu informaciju za daljnja poboljšanja materijala. Za učenike su aktivnosti održane u suradnji s udrugom Štedopis. Za studente su organizirana dva predavanja. U jednom terminu je g. Škorić ponovio svoje vrlo uspješno interaktivno predavanje “Što nas nisu (na)učili u školi”, a u drugom je bivša alumna PMF-a Antonija Perlić govorila o tome kako je biti matematičar u financijskom sektoru. Zahvaljujemo se Addiko banci što je prepoznala i podržala ovaj projekt i, kao glavni donator, omogućila ostvarivanje svih aktivnosti. 

Što mislite o važnosti financijskog obrazovanja za djecu u današnjem društvu i kako ono utječe na njihovu budućnost?

Obrazovanje o financijskim temama ima višestruk značaj za mlade ljude. S jedne strane, svi pojedinci moraju imati znanja i sposobnosti za upravljanje vlastitom imovinom te donošenje odluka koje mogu imati dalekosežni (pozitivan ili negativan) utjecaj na njihov život. Uz poznavanje financijskih institucija i instrumenata, temeljni su stavovi o mogućnosti stvaranja nove (ekonomske) vrijednosti ulaganjem svog znanja, truda i vremena, o mogućnosti planiranja, štednji i odgođenoj potrošnji, kao i o važnosti promišljanja o vlastitoj budućnosti. Neizmjerno je važno da mladi ljudi od najranije dobi budu izloženi osnovnim pojmovima ekonomije kako im kasnije kroz život ti pojmovi ne bi predstavljali bauk te kako ne bi osjećali otpor prema instrumentima koji im mogu pomoći u planiranju budućnosti. 

Foto: Slavko Midžor/Pixsell

Kako vidite trenutno stanje financijskog obrazovanja u školama? Koja poboljšanja mislite da su potrebna kako bi se poboljšalo razumijevanje osobnih financija kod učenika?

Možemo uočiti trend sve većeg broja projekata i inicijativu na temu financijske pismenosti, ali također vidimo da postoji još puno prostora za napredak. Prije svega, važno je poticati poduzetnički duh, razvijati osjećaj osobne odgovornosti i upravljanja vlastitim životom kroz informirane odluke. Mogli bismo reći u skladu s krilaticom „znanje je moć“. Studenti koji su bili uključeni u razne projektne aktivnosti smatraju da bi trebali i žele znati više – posebno o situacijama koje ih se direktno tiču ili ih očekuju u skoroj budućnosti – plaćanje karticama, preuzimanje kredita, odabir mirovinskog fonda, otvaranje vlastitog obrta/poduzeća ili različiti oblici štednje. To su važne teme o kojima mladi moraju biti informirani i smatramo da u školi za njih mora postojati vremena. Svakako, kao jedno od poboljšanja koje bismo voljeli vidjeti, jest da se o takvim temama diskutira s učenicima već od osnovne škole. 

Foto: Slavko Midžor/Pixsell

Za kraj, koja su vaša predviđanja za budućnost financijskog obrazovanja u školama i kako vi zamišljate “idealne” buduće školske klupe koje će pružiti učenicima financijske vještine potrebne za život odrasle osobe?

Iako može biti nezahvalno govoriti o budućnosti, danas je već jasno da smo u Hrvatskoj propustili provesti potrebne reforme kako bi obrazovanje postalo relevantnije mladim ljudima. S obzirom na vrlo izraženu globalizaciju i digitalizaciju, za mlade ljude je od presudne važnosti vještina procjenjivanja informacija kako bi u moru informacija mogli pronaći znanja koja su im potrebna za probleme s kojima se suočavaju, bilo kao pojedinci ili dio društva. Stoga, smatramo da je važno smanjiti obim činjeničnog sadržaja i ostvariti integrativnije oblike nastave s manjim brojem obaveznih predmeta, a s većim naglaskom na generičkim vještinama poput čitanja s razumijevanjem i kritičkog mišljenja te pozitivnih stavova spram preuzimanja osobne odgovornosti i stvaranja novih vrijednosti. Pritom treba naglasiti da se generičke vještine, poput kritičkog mišljenja, ne mogu razvijati „u prazno“, već kritički mogu razmišljati samo o nekom konkretnom sadržaju koji dobro poznaju. Na taj način razni sadržaji, koji su i dosad poučavani u školi, postaju „poligoni za razvoj mišljenja“ te se moraju povezati sa svakodnevnim životom i primjenama. Svijet u kojem živimo izrazito je kompleksan, a ljudi streme jednostavnim i elegantnim odgovorima. Potrebna je visoka svijest da tražimo modele koji će biti dovoljno jednostavni da ih možemo shvatiti i koristiti, a dovoljno složeni da obuhvaćaju ključne elemente problema koji želimo riješiti. Na tom tragu ključne postaju vještine poput upornosti i povremenog suočavanja s teškim odlukama, a za čije donošenje nam znanje može pomoći da budu manje neugodne. To se sve posebno odnosi i financijsku pismenost, štoviše financijske situacije su glavni primjeri u kojima su takve vještine potrebne. 


Sadržaj nastao u suradnji s Addiko bankom.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije