Skenirati laserom, izmjeriti, zabilježiti, izraditi 3D sliku i po tom “klonu” rekonstruirati. Tako u kratkim crtama, kažu, izgleda proces bržeg, efikasnijeg, detaljnijeg, točnijeg i u konačnici, jer postoji precizan troškovnik, jeftinijeg rješenja u sanaciji objekata “ranjenih” u potresu koji predlaže tim sastavljen od 30-ak arhitekata, geodeta i statičara. Predvode ga iskusni geodet Božo Čulav iz šibenske Geodezije i zagrebački arhitekt Damir Ljutić iz tvrtke Dvaplus, a žele, objašnjavaju, projektom koji se temelji na primjeni novih tehnologija pomoći obnovi metropole.
Snimiti cijeli Donji grad
Ljutićev je ured u Preradovićevoj također stradao u potresu pa su “zasukali” rukave i krenuli u 3D skeniranje cijele zgrade. U taj su pothvat povukli i kolege iz drugih tvrtki, a vijest se brzo počela širiti pa su već dobili i šest zahtjeva za lasersko snimanje. Tehnologija koju koriste, napominju, u mnogim je zemljama standard, a njome je snimljena i pariška katedrala Notre-Dame, što se pokazalo dragocjenim za proces obnove nakon što je “stara dama” prije godinu dana stradala u požaru. Budući da se bilježe i sitnice koje golom ljudskom oku promaknu, objašnjavaju, to osigurava i temeljitiju rekonstrukciju.
– Ovaj je potres i prilika da shvatimo kako nam je potreban digitalni državni arhiv u kojemu će se na jednom mjestu nalaziti svi 3D skenovi koji će uvelike ubrzati i olakšati buduće sanacije jer će se moći odmah sve usporediti i izmjeriti, i to u milimetrima. Projekt bi se mogao i brzo realizirati jer u Hrvatskoj postoji dovoljno skenera, dronova, ali i ljudi koji mogu u nekoliko mjeseci snimiti cijeli Donji grad – ističe Ljutić. S njegovim se timom slažu se i u čakovečkoj tvrtki Geo-centar, u kojoj rješenje za obnovu metropole također vide u modernoj tehnologiji.
– Trenutačno se za potrebe rekonstrukcije većine zagrebačkih zgrada koriste klasične metode snimanja mjernom vrpcom, ručnim laserskim daljinomjerom i fotografiranjem prostorija pa rezultati mogu drastično odstupati od stvarnog stanja. Prilikom izmjere unutrašnjosti, primjerice, najčešće se pretpostavlja da su svi zidovi ravni i pod pravim kutom, dok je realnost nerijetko dosta drukčija, posebice nakon oštećenja od potresa. Tehnologija skeniranja laserom, pak, omogućava izradu digitalnog klona, odnosno realne replike cijele zgrade na računalu. Iz tog skena poslije se iscrtavaju tlocrti, poprečni presjeci zgrade i nacrti fasade – kažu u geodetskoj tvrtki. Velika je prednost metode, dodaju, i to što omogućava izradu preciznog troškovnika rekonstrukcije, što je itekako važna stvar za investitore, posebice u uvjetima velike potražnje za građevinskim radovima koja će diktirati i cijene pa je dobro imati jasno definiran opseg sanacije i znati koliko će to sve koštati. Osim toga, 3D skeniranje može se odraditi i nakon rekonstrukcije kako bi se usporedbom početnog i završnog stanja utvrdila količina utrošenog materijala te kvaliteta izvedenog posla.
Crkva u Palmotićevoj
– Na žalost, lasersko skeniranje i rad s takvim podacima nisu uvršteni u redovni program nijednog fakulteta u Hrvatskoj. Kod nas se, usto, takva snimanja provode samo kad nema drugoga rješenja, a u Njemačkoj se, primjerice, svi objekti skeniraju čisto radi evidencije – ističu u Geo-centru, dodajući kako, što se tiče metropole, zasad znaju da je Zagrebačka katedrala nakon potresa skenirana 3D tehnologijom, i to zato što zbog zamršene situacije alternativnoga načina nije bilo. Jedan od primjera, pak, plan je obnove devastirane bazilike Presvetog Srca Isusova u Palmotićevoj, koji se, prema projektu zagrebačke tvrtka Code architect, temelji upravo na 3D skenovima.
Tim arhitekata, geodeta, statičara i povjesničara izradio ih je u roku od mjesec dana, a iako će revitalizacija bazilike trajati godinama, sam proces “krpanja”, ističu, ubrzat će primjena laserskog skeniranja jer neće biti neočekivanih popravaka, odnosno posljedično nepredviđenih troškova.
– Multidimenzionalne snimke koje smo dobili omogućit će nam iscrpan pregled te ćemo moći vidjeti i u kakvom su stanju dijelovi do kojih statičari regularnim mjerenjem i fotografiranjem nisu uspjeli doći – kaže arhitekt Nenad Bach.
Samo malo - snimis i dobijes tocan i transparentan trosak obnove? Bez mogucnosti da nekoliko tona cementa i zbuke zavrsi u viksi na Viru? Nije to bas neko sretno rjesenje za voditelje obnove. Sumnjam da bu proslo.