Iz kina Europa izvjestili su da je to zagrebačko kino postalo zaštićeno kulturno dobro te zakonski definirano nacionalno blago Republike Hrvatske, javlja Mojzagreb.info
\"Zbog naglašenih kulturno-povijesnih i graditeljskih obilježja, kao jedno od najstarijih gradskih kino-kazališta s neprekinutim kontinuitetom izvorne kinematografske i scensko-izvedbene namjene, predmetna je zgrada jedinstveni i bitan tvorbeni čimbenik kulturno-povijesnog identiteta i urbanog tkiva središnjega gradskog prostora te ima presudan utjecaj na sliku grada u cijelosti.S obzirom na kulturno-povijesnu, graditeljsko-tipološku, arhitektonsku i urbanističku kvalitetu te visok stupanj očuvanosti istaknutih i vrijednih graditeljskih i oblikovnih obilježja unutarnjeg uređenja s bogatim štukaturama i kiparskim radovima, napose u održanoj namjeni, zgrada kina „Europa“ u Zagrebu ima svojstva kulturnoga dobra\", ističe se u rješenju Ministarstva kulture koje prenose iz kina Europa.
Zgrada kina „Europa“ sagrađena je 1924./1925. godine prema osnovi arhitekta Srećka Florshutza, atelijer S. Florshutz i braća Hintermeier, kao integralni dio većeg urbanog ansambla – ulične trgovačko-stambene četverokatnice u Masarykovoj 10, gradskog pasaža s trgovačko-stambenom galerijskom četverokatnicom u Miškecovom prolazu 1-3 i nasuprot njoj postiranom zgradom kino-kazališta te trgovačko-stambene četverokatnice u Varšavskoj 3-5.
Zgradu kino-kazališta podigli su reprezentativno „Kino Balkan-Palače“ braća Alfred i Leo Muller, nasljednici najveće gradske ciglane „Muller“ u Kustošiji i utemeljitelji uglednog „Industrijalnog voćarstva Milerov brijeg“. Filmofil Leo Muller (Zagreb, 1894. – Jasenovac 1941.), okušavši se i kao glumac u prvim hrvatskim filmovima, nakon gradnje kina „Helios“ 1916./\'17. g. u Frankopanskoj 10/1 (danas Dramsko kazalište Gavella), 1924./\'25. podiže elitnu kinodvoranu u Varšavskoj, na mjestu gdje je od druge polovine 19. stoljeća stajala poznata restauracija Lobe-Krizmanić s pivnicom i plesnom dvoranom, čiji su podrumski dijelovi (ledvenica – rashladne komore) očuvani u podrumskome sjevernom dijelu zgrade kino-kazališta, a koja je bila adaptirana 1919. godine za prvu zgradu kina „Balkan“ braće Muller, prema osnovi arhitekta Ferde Šege.
Ranih 50-tih godina prošlog stoljeća, gradnjom poslovne zgrade „Poljoopskrba-Astra“ prema projektu arhitekta Božidara Tušeka u Varšavskoj 3-5, izvedena je djelomična rekonstrukcija i dogradnja ulaznog prostora zgrade kina, čime je definiran današnji ulazni vestibul zgrade.
>>U kino Europa vraćaju se dječje matineje vikendom
