Velik broj drvenih gradnji i slamnatih krovova u prošlosti je imao za posljedicu i učestale požare. Kamenita vrata nisu iznimka. Ona su dio nekadašnjeg obrambenog sustava zagrebačkog Gradeca i do danas su jedini takav očuvani primjerak. Sva ostala vrata srušena su u 19. stoljeću. Kamenita vrata datiraju sve iz 13. stoljeća, no svoj prepoznatljivi oblik, kakav ih i danas krasi, dobila su u drugoj polovici 18. stoljeća. Zahvaljujući svojoj očuvanosti, ali i burnoj prošlosti, ona su jedan od najprepoznatljivijih simbola grada Zagreba.
Stradala su tijekom nekoliko požara, od kojih je najpoznatiji onaj iz 1731. godine, koji je zahvatio grad u noći s 30. na 31. svibnja, pri čemu se vatra proširila i na Kaptol.
U tom je požaru slika Majke Božje, koja je prije stajala iznad gradskih vrata, nađena cijela i neoštećena usred vatre i pepela, a samo je okvir izgorio. Budući da se slika čudom održala u vatrenoj stihiji koja je poharala Gradec, pripisana joj je posebna moć, a pobožna udovica Modlar, koja je sliku i pronašla, dala je pod svodom Kamenitih vrata podići maleni oltar i tako omogućila svim sugrađanima da joj se približe i štuju je.
VIDEO: Hrabri policajac Josip pomogao rodilji koja se porađala: 'Vidio sam ih u autu uznemirene'
Iste je godine slika postavljena u barokni oltar u udubljenju prolaza Kamenitih vrata. Umjetničku ogradu izradio je 1778. godine zagrebački majstor Ivan Korta, a ograda predstavlja najljepši primjer kovačke umjetnosti.
Slika Majke Božje prikazuje Gospu kao vladaricu sa žezlom u lijevoj ruci, dok desnom pridržava malog Isusa, a on u lijevoj ruci drži mali globus. Slika je izrađena na lanenom platnu veličine 57×47 cm. Prilikom dvjestote obljetnice čudesnog očuvanja Gospine slike, 31. svibnja 1931. godine, svečano je okrunjena zlatnom krunom.
Slika Majke Božje djelo je nepoznatog autora, a poznata hrvatska povjesničarka Lelja Dobronić smatra da je ona djelo domaćeg slikara koji ju je naslikao tehnikom ulja na platnu krajem 17. ili početkom 18. st. Vijest o slici koja je "preživjela" požar brzo se proširila, a njena se neoštećenost pripisala čudu.
Zagrebački kroničar Baltazar Krčelić zabilježio je da je udovica Modlar, koja je i pronašla sliku na zgarištu, podigla njoj u čast barokni oltar u sklopu Kamenitih vrata, na koji je slika postavljena. Oltar sa slikom zaštićen je željeznom ogradom sredinom 18. stoljeća, a tijekom 19. stoljeća u nekoliko je navrata planirano rušenje Kamenitih vrata, do čega naposljetku nikada nije ni došlo. U posljednjem pokušaju rušenje je spriječeno od Družbe braće hrvatskog zmaja.
Majka Božja od Kamenitih vrata postala je 31. svibnja 1991. zaštitnica grada Zagreba. Tadašnji zagrebački nadbiskup, kardinal Franjo Kuharić, u povodu 260. obljetnice štovanja Gospe zagrebačke dao joj je naslov "zaštitnice, čuvarice i vratarice hrvatske metropole".
Sve do danas ostao je običaj da se prolaznici poklone i prekriže pred slikom. Mnogi se Zagrepčani pred slikom i mole te pale svijeću iz zahvalnosti za Marijinu pomoć. Još jedan znak kako je ovo mjesto doista sveto u očima Zagreba jest i natpis koji stoji desno od samih vrata, a na kojemu piše: "Zabranjuje se kroz ova vrata kolima prolaziti, jašiti i blago tjerati."
VEZANI ČLANCI:
Dodajmo kako se svetkovina Majke Božje od Kamenitih vrata obilježava misom te procesijom sa slikom Majke Božje od Kamenitih vrata.
Misno slavlje održat će se u 19 sati ispred Zagrebačke katedrale, a s mons. Draženom Kutlešom, zagrebačkim nadbiskupom, kardinalom Josipom Bozanićem, nazočnim biskupima te svećenicima i zagrebačkim redovnicima predvodit će ga kardinal Mario Grech, glavni tajnik Biskupske sinode.
Nakon mise uslijedit će i tradicionalna procesija sa svijećama i likom Majke Božje, a kao i svake godine od katedrale će se krenuti Bakačevom pa sjevernom stranom glavnog gradskog trga te Radićevom do Kamenitih vrata.
Za to će vrijeme na snazi biti i privremena regulacija prometa koji će se, uz policijsku asistenciju, privremeno prekinuti od 20 do 21:30 sati na Kaptolu od broja 1 do Kamenitih vrata u navedenim ulicama.
Stara dobra vremena. Tu smo nekad znali brojati ljude i pratiti tko je sve kleknuo, a kad nije bilo nikoga onda smo skrivečki zapalili svijeću za drugove Tita, Radu Končara, Marka Oreškovića Krntiju, Hebranga starijeg i sve ostale heroje narodnooslobodilačke borbe koji su osigurali Hrvatsku u današnjim granicama.