Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 5
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
POVIJEST OLIMPIJSKIH IGARA

'Brže, više, jače – zajedno' u Arheološkom muzeju: Od hodočasničkog natjecanja do prestižnog sportskog događaja

Zagreb: Gradonačelnik sa suradnicima obišao Arheološki muzej gdje su u tijeku radovi
Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL
21.06.2024.
u 13:23

Olimpijske igre povezuju ljude i pružaju pozornicu talentiranim sportašima pokazuju svoju snagu, vještine, brzinu i spretnost

Povijest i značaj Olimpijskih igara te slavljenje svih sudionika kako antičkih  tako i suvremenih glavni je motiv izložbe naslovljene pod olimpijskim motom „Brže, više, jače – zajedno“ koja je nastala u organizaciji Arheološkog muzeja u Zagrebu, Hrvatskog športskog muzeja, Hrvatskog olimpijskog odbora, Hrvatske olimpijske akademije, Veleposlanstva Francuske Republike, Francuskog instituta u Hrvatskoj, Veleposlanstva Helenske Republike te uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba.

– U duhu izreke mens sana in corpore sano (zdrav duh u zdravom tijelu) onima kojima je potrebna inspiracija, izložba nudi putovanje kroz povijest i ističe trajnu vrijednost sporta kao sredstva za osobni i društveni razvoj. Stoga, pozivamo sve sportaše, amatere i profesionalce, da istraže fascinaciju Olimpijskim igrama i inspiriraju se njihovim duhom – pozivaju organizatori na izložbu koju možete pogledati već u utorak u 19 sati na adresi Zrinjevac 19.

Olimpijske igre povezuju ljude i pružaju pozornicu talentiranim sportašima koji na Olimpijskim igrama pokazuju svoju snagu, vještine, brzinu i spretnost. A drevne Olimpijske igre održavale su se svake četvrte godine u Olimpiji, skromnoj dolini u jugozapadnoj Grčkoj. Olimpija nije bila metropola, već svetište s osnovnim sportskim objektima, a unatoč skromnosti lokacije stekle su veliki prestiž.

VEZANI ČLANCI:

Prema tradiciji, igre su počele 776. pr. Kr., iako je točan datum upitan, a podrijetlo im je religijsko. Ime „Olimpija“ dolazi od Zeusa Olimpijskog, vrhovnog grčkog boga. Religijski značaj potaknuo je prvotna atletska natjecanja koje su organizirali hodočasnici, a tijekom vremena mnogi su dolazili zbog ljubavi prema sportu. 

Dolaskom Rimljana od 146. pr. Kr. Igre su postale ovisne o volji vladara. Društvene promjene, prirodne katastrofe i uspon kršćanstva pridonijeli su njihovom opadanju, a prestale održavati pod carevima Teodozijem I. i Teodozijem II., koji su zabranili poganske kultove i naredili uništenje grčkih hramova.

Ideja o obnovi Olimpijskih igara pojavila se nakon otkrića antičke Olimpije 1766. godine. U raznim zemljama, posebno Njemačkoj, Skandinaviji, Velikoj Britaniji, SAD-u i Grčkoj, natjecanje se nastojalo oživjeti. Međutim, te aktivnosti ostale su lokalnog značaja sve do pojave Pierrea de Coubertina, francuskog plemića, pedagoga i povjesničara.

Coubertin je vjerovao da društvene i tehnološke promjene kraja 19. stoljeća zahtijevaju novog čovjeka. Prepoznao je veliku ulogu sporta u obrazovanju, posebno inspiriran britanskim školskim sustavom. Osmislio je filozofiju olimpizma i pokrenuo moderni olimpijski pokret. Glavna ideja olimpizma je da se sportom može uspostaviti altruističko društvo puno životne radosti, hrabrosti, napretka i mira među narodima.

FOTO: U nedjelju dođite na Ivanjski krijes na obalama Kupe i nastup Martina Kosovca
Zagreb: Gradonačelnik sa suradnicima obišao Arheološki muzej gdje su u tijeku radovi
1/6

Na kongresu u Parizu 23. lipnja 1894., Coubertin je osnovao Međunarodni olimpijski odbor (MOO). Dogovoreno je da se prve moderne Olimpijske igre održe dvije godine poslije u Ateni. „Olimpizam je filozofija života i način življenja koji se temelji na poštovanju ljudskog dostojanstva i univerzalnih etičkih principa.“ — Olimpijska povelja (Pierre de Coubertin)
 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije