Nijemci, koji su itekako svjesni da na Europskoj uniji bez granica sa slobodom kretanja radnika najviše profitiraju najveće i najbogatije zemlje, pišu da nestaje (jugo)istok Europe, u koji ubrajaju i Hrvatsku. Njemačka s više od 80 milijuna stanovnika krajem 2017. imala je 10,6 milijuna stranaca, od toga njih 7,5 milijuna iz Europe, a među njima 4,7 milijuna ljudi iz EU.
Prema njemačkom Saveznom uredu za statistiku, u Njemačkoj je iz EU najviše Poljaka, njih gotovo 867 tisuća, zatim 643 tisuće Talijana, ali kako su to velike zemlje, njih iseljavanje ne ugrožava. Za razliku od Rumunjske i Hrvatske koje su na trećem i četvrtom mjestu po broju useljenika iz EU u Njemačkoj pa je u toj zemlji gotovo 623.000 Rumunja te 368 tisuća Hrvata. Potom slijede Grci kojih je u Njemačkoj 362 tisuće te Bugari, i to njih 310 tisuća. Kad je riječ o strancima izvan EU, u Njemačkoj je najviše Turaka, 1,48 milijuna, a od naših susjeda u toj zemlji živi oko 225 tisuća Srba te gotovo 181 tisuća državljana BiH i 208 tisuća državljana Kosova.
Najugroženije male zemlje
Deutsche Welle, odnosno dopisnik za jugoistočnu Europu Norbert Mappes-Niediek, dobro upućen u demografske neprilike jugoistoka Europe, piše što je logičnije za Njemačku nego radnike tražiti u obližnjem susjedstvu dodajući da je “kvalificirana migracija” nova magična formula i da Njemačka hita u globalnu utrku za najpametnije glave. S druge strane, navodi, Letonija je od pada komunizma izgubila više od četvrtine stanovništva, Rumunjska i Litva oko šestine, Mađarska šest posto. U Bugarskoj danas živi 22% manje ljudi nego 1990. Rumunjska ima najmanju koncentraciju liječnika u EU, a Kosovo ih ima najmanje u Europi. I u drugim sektorima tih zemalja nema radnika.
– Jedan od razloga formiranja EU bio je interes velikih zemalja da povlače ljude za svoja gospodarstva jer su imali projekcije stanovništva i znali su kako će se stanovništvo razvijati s obzirom na starost i reprodukciju. Znali su da će povlačiti radnike da bi spasili sebe i velike zemlje EU koje nisu ugrožene i opstat će. Ali jugoistok Europe jest. Sve zemlje na jugoistoku Europe imaju iseljavanje, a najugroženije su one malobrojne koje imaju staru i stariju populaciju, i to u prvom redu Hrvatska, Bugarska, Rumunjska, Srbija i BiH. To su trenutačno najugroženije zemlje Europe jer imaju mali broj stanovnika i relativno ostarjelu populaciju, a ugrožava ih i što imaju raniju imigraciju jer to povlači daljnje iseljavanje – kaže demograf Stjepan Šterc. U Njemačkoj više od 25 godina živi 156.735. Hrvata, a zabrinjavajuće je što se od ulaska Hrvatske u EU u nju iselilo oko 200 tisuća naših državljana.
Poljska i Mađarska opstaju
Šterc ističe da su u drugom redu ugroženosti Grčka i Ukrajina koje imaju veliko iseljavanje, ali i reprodukciju koja ih još uvijek koliko-toliko drži, a između prvog i drugog reda ugroženih zemlja su Litva i Letonija. Poljska s 45 milijuna stanovnika, kaže, unatoč iseljavanju nije ugrožena, kao ni Mađarska koja vodi koncept nacionalne politike i donosi odluke vezane za ostanak mladih ljudi.
Jasno je da u usporedbi s bogatim zemljama koje privlače najobrazovanije mlade ljude jugoistočna Europa nema šanse. Zato i Mappes-Niediek piše da će jugoistok Europe postati problem za EU jer se mirovinski fondovi u tim zemljama urušavaju, u pitanju će biti skrb za stare pa bi u idućem proračunskom razdoblju EU trebao pojačati izdvajanja iz tzv. kohezijskih fondova članicama čiji je BDP po glavi stanovnika ispod 90% prosječnog BDP-a EU i novac dijeliti po regijama. Slično je to i nedavnoj izjavi premijera Plenkovića da Hrvatskoj treba osigurati više novca iz fondova zbog iseljavanja, ali je li samo to rješenje za Hrvatsku?
– Opet ostaje upitan gospodarski razvitak Hrvatske jer ne možete spasiti gospodarstvo povlačenjem novca iz fondova ako nema tko raditi. Ne mogu shvatiti da je prihvatljivo ekonomistima da nam uzmu ljude, a daju novac – govori Šterc. Osim ako se, dodaje, neće u Hrvatskoj dogoditi supstitucija stanovništva.
samo nikako da ulove sve ove 'najpametnije glave' u nasih novinara, pa da i oni odu vise...