Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 55
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Opća skupština UN-a glasala

Vučić i Dodik u panici: 'Nakon Rezolucije Zapad će tražiti ukidanje Republike Srpske'

Posmrtni ostaci 30 novoidentificiranih žrtava genocida u Srebrenici pokopani u Memorijalnom centru Potočari
Foto: Armin Durgut/PIXSELL
1/8
23.05.2024.
u 19:59

"Rezolucijom se cijeli zapadni svijet urotio s Bošnjacima u nakani da i nerođenu djecu proglasi genocidnom i pritom nametne koncept unitarne BiH", smatra lider bosanskih Srba Milorad Dodik

Opća skupština Ujedinjenih naroda izglasala je danas Rezoluciju o genocidu u Srebrenici uz velik broj suzdržanih glasova. Za usvajanje glasale su 84 zemlje, 19 ih je bilo protiv, a 68 suzdržanih. Dio zemalja, od ukupno njih 193 koje su članice UN-a, uopće nije glasalo, a među njima najzvučniji je Izrael. Protiv su, očekivano, bili Rusija, Kina, Bjelorusija, Kuba, Mađarska.., dok je među suzdržanima bio velik broj zemalja Pokreta nesvrstanih, uključujući Indiju, ali i Brazil, Argentina, Meksiko, Cipar, Gruzija, Grčka...

No, suzdržani glasovi više su pokazatelj nekog političkog stajališta, nego protivljenja samoj Rezoluciji, budući je za usvajanje trebala većina glasova onih koji glasaju, dok se suzdržani glasovi jednostavno ne broje. Tako su primjerice, suzdržani bili i Ujedinjeni Arapski Emirati čiji je predstavnik prije glasanja rekao da je u Srebrenici bio genocid i da je ta država uz "braću u BiH".

- Osuđujemo pokušaje poricanja ili minimiziranja genocida u Srebrenici - rekao je predstavnik UAE uz napomenu da će biti suzdržani "kako bi se smirile tenzije u regiji".

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, kao svoj uspjeh ističe veliki broj suzdržanih glasova, iako je sama Rezolucija, kojoj se Srbija iznimno protivila i lobirala protiv nje, usvojena. Srbija je uz pomoć saveznika, a prvenstveno Rusije i Kine, bila pokrenula veliku diplomatsku ofenzivu protiv rezolucije.

Rezolucijom se 11. srpnja proglašava Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida 1995. godine u Srebrenici. Tog su datuma 1995. godine pripadnici vojske i policije bosanskih Srba, pod zapovjedništvom osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, okupirale srebreničku enklavu koja je bila pod zaštitom UN-a i započeli masovne likvidacije bošnjačkih muškaraca i dječaka. Za manje od tjedan dana ubili su ih više od osam tisuća. Za taj zločin je do sada na bosanskim i međunarodnim sudovima osuđeno 50-ak osoba na ukupno više od 700 godina zatvora, a zbog genocida su, pored ostalih, osuđeni Radovan Karadžić, tadašnji predsjednik Republike Srpske, samoproglašene države unutar Bosne i Hercegovine, i zapovjednik Vojske RS-a Ratko Mladić.

POVEZANI ČLANCI:

Nakon višemjesečnog usuglašavanja, u sklopu kojeg je usvojen i amandman kojeg je predložila Crna Gora, a koji je glasio da je kaznena odgovornost prema međunarodnom pravu za zločin genocida individualizirana i ne može se pripisati bilo kojoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj skupini ili zajednici u cjelini. Također, konačni nacrt rezolucije dodao je izjavu kojom se ponavlja "nepokolebljiva predanost Generalne skupštine održavanju stabilnosti i njegovanju jedinstva u različitostima u Bosni i Hercegovini".

Rezolucija tako ima sedam točaka. U prvoj se odlučuje da se 11. srpnja proglasi Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida 1995. godine u Srebrenici. U drugoj točki bezrezervno se osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici te poziva države članice da sačuvaju utvrđene činjenice uključujući i kroz obrazovne sustave razvijanjem odgovarajućih programa, također u cilju sjećanja, sprečavanja poricanja i iskrivljavanja i pojava genocida u budućnosti. Treća točka također bezrezervno osuđuje postupke koji veličaju osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida od strane međunarodnih sudova, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici.

Zatim se naglašava važnost dovršetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i njihovu dostojanstvenu sahranu, te poziva na nastavak procesuiranja počinitelja genocida u Srebrenici koji se tek trebaju suočiti s pravdom. U petoj točki poziva se sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obveza prema Konvenciji o prevenciji i kažnjavanje zločina genocida, uz dužno poštovanje relevantnih odluka Međunarodnog suda. Šesta točka zahtjeva od glavnog tajnika UN-a da uspostavi informativni program pod nazivom "Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi", započinjući tako aktivnosti na pripremama za 30. godišnjicu genocida, 11. srpnja 2025. godine.

I u zadnjoj, sedmoj točki, poziva se sve države članice Ujedinjenih naroda, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucija da obilježavaju Međunarodni dan, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u znak sjećanja i odavanja počasti žrtvama genocida u Srebrenici 1995. kao i odgovarajuće aktivnosti obrazovanja i podizanja javne svijesti.

>> FOTO Memorijalni centar Srebrenica

Posmrtni ostaci 30 novoidentificiranih žrtava genocida u Srebrenici pokopani u Memorijalnom centru Potočari
1/8

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i lider bosanskih Srba Milorad Dodik u svojim istupima ističu da Rezolucija svaljuje kolektivnu odgovornost na srpski narod, iako se u tekstu Srbija i Srbi nigdje ne spominju. Dodik je na dan glasanja poveo u Srebrenicu cijelu svoju vladu i u obližnjem Bratuncu najavio da će Vlada Republike Srpske nakon usvajanja Rezolucije predložiti "sporazum o razdruživanju i mirnom razgraničenju". Današnja BiH nije, po njegovu tumačenju, nastala na temelju Daytonskog sporazuma nego dobrovoljnim spajanjem Republike Srpske i Federacije BiH pa bi taj dogovor sada trebalo "mirno raskinuti".

- To ćemo pokušati napraviti u narednih nekoliko godina - kazao je Dodik ustvrdivši da se ovom Rezolucijom "cijeli zapadni svijet urotio s Bošnjacima u nakani da i nerođenu djecu proglasi genocidnom i pritom nametne koncept unitarne BiH".

Nužna promjena Daytona

Aleksandar Vučić tvrdio je ranije i da će nakon usvajanja Rezolucije uslijediti i zahtjev Bošnjaka i Zapada za ukidanjem Republike Srpske "na osnovi stava da političke tvorevine koje su zasnovane na genocidu ne mogu postojati". No, analitičari su i to demantirali ustvrdivši kako je Daytonom potvrđeno da se BiH sastoji od dva entiteta i promjene u njezinoj strukturi nisu moguće bez izmjene cjeline Daytonskog mirovnog sporazuma.

Formalni predlagatelji rezolucije o genocidu u Srebrenici su Njemačka i Ruanda, a sponzori su tridesetak država. Iz okruženja su to, uz Hrvatsku, Slovenija i Sjeverna Makedonija, dok su ostali sponzori SAD, Velika Britanija, Francuska, Turska, Kanada, Švedska, Danska, Albanija, Austrija, Bangladeš, Belgija, Bugarska, Čile, Estonija, Finska, Irska, Italija, Jordan, Lihtenštajn, Litva, Luksemburg, Malezija, Nizozemska, Novi Zeland, Poljska i Vanuatu.

Komentara 74

KR
Krivac
20:44 23.05.2024.

Jasno piše u povijesti . drugi svijetski rat Srbija je bila prva država u Europi slobodna od Židova i još jedne manjine .

Avatar Melankolija
Melankolija
20:45 23.05.2024.

Vjerujem da ce se na kraju takozvana RS i ukinuti, jer ona u principu destabilizira taj prostor, provocira narode, a i nastala je na iznudi i zlocinu. Taj zlocin se danas potvrdio u UN i ovjerio kao genocid!

UK
ukrajina
20:05 23.05.2024.

Dodik se ne mora ničega bojati jer će ga prijatelj Milanović ugostiti ako ostane bez genocidne !

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije