- Trump: Sporazum o mineralima dovoljan za Ukrajinu, odbacio vojnu pomoć
- Putin upozorio Zapad, Starmer zabrinut zbog brzog mirovnog sporazuma
- Starmer otvoren za slanje vojnika uz uvjete
- Zelenski stigao u Bijelu kuću
Tijek događaja pratite uživo:
12:16 - Nedavne smjernice koje je Kremlj dao ruskim državnim medijima o izvještavanju o američko-ruskim sastancima ukazuju na pokušaj manipulacije američkim političarima, posebno bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom, tvrdi Institut za proučavanje rata (ISW). Prema izvješću ruskog oporbenog lista Verstka, koji se poziva na izvore unutar Kremlja, ruske novine primile su jasne upute da predstave Trumpa kao političkog vođu koji je "mudro" odgovorio na "ispruženu ruku" Kremlja. Ova taktika ima za cilj stvoriti sliku o Trumpu kao mudrom državniku koji prepoznaje geopolitičke prilike, unatoč njegovim trenucima "potlačenosti" kod kuće i u Europi.
Prema informacijama ISW-a, Kremlj se ne zadovoljava samo s manipuliranjem Trumpovom imidžom, već i pokušava stvoriti napetosti među američkim političarima i europskim čelnicima. Tako je jedan od izvora koji redovito sudjeluje na sastancima u Kremlju s glavnim medijskim urednicima izjavio da su novinari primili nalog da pokažu Trumpa kao osobu koja je pod konstantnim pritiskom i slabostima koje proizlaze iz domaće i međunarodne politike. Uz to, Putin nastavlja s izjavama o tome da "neke zapadne elite" pokušavaju "održati nestabilnost" u svijetu. Ruski predsjednik tvrdi da će nastojati ometati bilo koji napredak u američko-ruskim odnosima, što sugerira pokušaj destabilizacije međunarodnog dijaloga koji je započeo u vrijeme Trumpove administracije.
ISW ističe da je Kremlj ovom retorikom vjerojatno pokušao izazvati nesuglasice među Trumpom, drugim američkim političkim akterima i europskim liderima, čime bi utjecao na unutarnje odnose u Sjedinjenim Američkim Državama, a ujedno manipulirao međunarodnim geopolitičkim okvirom. Putin je, međutim, nastavio hvaliti Trumpovu administraciju, ističući kako prvi kontakti između Rusije i administracije "ulijevaju određene nade", dodajući da Trumpov tim pokazuje "recipročnu odlučnost" u obnovi američko-ruskih odnosa.
11:40 - Britanski ministar zdravstva Wes Streeting podržao je prijedlog Donalda Trumpa da bi prisutnost američkih radnika u Ukrajini, koja bi proizašla iz sporazuma o mineralima, mogla djelovati kao odvraćajući faktor za daljnje napade iz Rusije. Streeting je u intervjuu za Sky News izjavio novinarki Anni Jones kako je američki predsjednik "u pravu" kada tvrdi da bi prisutnost SAD-a u Ukrajini mogla djelovati kao preventivna mjera protiv ruskih napada.
Međutim, Trump još nije ponudio konkretna sigurnosna jamstva za Ukrajinu, poput obveze vojničke pomoći SAD-a nakon eventualnog mirovnog sporazuma s Rusijom. Na pitanje je li osim sporazuma o mineralima potrebno nešto više za sigurnost Ukrajine, Streeting je odgovorio: "Ovo je brzo razvijajuća situacija i jasno smo stavili do znanja da ćemo u potpunosti podržati Ukrajinu, a nikakva odluka o Ukrajini ne može biti donesena bez Ukrajine." "Zato će posjet predsjednika Zelenskog danas biti posebno važan, ali mislim da smo u posljednjim tjednima vidjeli stvarne znakove napretka," dodao je.
11:20 - Ruska Savezna služba sigurnosti (FSB) izvijestila je da je spriječila pokušaj ukrajinske vojne obavještajne službe da ubije visokog svećenika Ruske pravoslavne crkve, Tihona Ševkunova. Ševkunov je poznata figura u Rusiji, a od kraja 1990-ih održava prijateljski odnos s predsjednikom Vladimirom Putinom. U ruskim medijima često je opisan kao Putinov osobni "ispovjednik". Godine 2023. imenovan je metropolitom Krima, postavši jednim od najviših dužnosnika Ruske pravoslavne crkve na poluotoku koji je Rusija anektirala od Ukrajine 2014. godine.
FSB je u svom priopćenju naveo da su u vezi s planiranim atentatom uhićeni jedan Rus i jedan Ukrajinac, te da su zaplijenili improviziranu eksplozivnu napravu. Prema njihovim tvrdnjama, dvojica osumnjičenika, čiji identitet nije otkriven, priznala su planiranje ubojstva Ševkunova u Moskvi. Iz Kijeva nije bilo neposredne reakcije na ove optužbe, piše SkyNews.
11:00 - Današnji sastanak ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trumpa biti će usmjeren na postizanje sporazuma koji bi omogućio SAD-u pristup ukrajinskim nalazištima rijetkih minerala. Ideja o sklapanju takvog sporazuma prvi put je pokrenuta prošle godine, kada je Zelenski tražio način da Americi ponudi konkretan ekonomski interes za nastavak potpore Ukrajini.
Prema procjenama Kijeva, oko 5% svjetskih "kritičnih sirovina" nalazi se u Ukrajini. Prije ruske invazije u veljači 2022., mineralna industrija činila je 6,1% ukrajinskog BDP-a i čak 30% njezinog izvoza. Među najvažnijim resursima su litij, ključan za baterije, te uranij, koji se koristi u nuklearnoj energiji, medicinskoj opremi i oružju. Iako ključni detalji sporazuma još nisu objavljeni, ukrajinski premijer Denis Šmihal izjavio je kako predviđeni okvir uključuje osnivanje "investicijskog fonda" za obnovu Ukrajine. Taj bi fond zajednički upravljali Kijev i Washington "pod jednakim uvjetima".
Šmihal je naglasio da bi Ukrajina u fond uložila 50% budućih prihoda od državnih mineralnih resursa, nafte i plina, a sredstva bi potom bila usmjerena u razvojne projekte unutar zemlje. Zelenski je potvrdio postojanje dogovora, ali nije otkrio previše detalja. Dodao je kako je američki zahtjev za 500 milijardi dolara vrijednim mineralima "više nije dio sporazuma". Umjesto isključivo mineralnog sporazuma, ukrajinski predsjednik ga je predstavio kao širi ekonomski dogovor između dviju zemalja. Međutim, Zelenski je izrazio zabrinutost jer Ukrajina još uvijek nije dobila nikakva sigurnosna jamstva od SAD-a protiv buduće ruske agresije. "Jako sam želio barem jednu rečenicu koja bi spomenula sigurnosna jamstva", rekao je, dodajući da su mu američki dužnosnici rekli da ona postoje u sporazumu, iako ih još nije detaljno proučio.
"Ako ne dobijemo sigurnosna jamstva, nećemo imati primirje, ništa neće funkcionirati," naglasio je Zelenski. Bivši američki predsjednik Trump rekao je da je sporazum način da američki porezni obveznici "vrate svoj novac" uložen u vojnu pomoć Ukrajini. Naglasio je da će Washington nastaviti opskrbljivati Kijev vojnom opremom i streljivom "dok ne postignemo dogovor s Rusijom". Trump je također izjavio da SAD neće preuzeti veću odgovornost za sigurnosna jamstva Ukrajini, sugerirajući da bi Europa trebala preuzeti tu ulogu jer je "Ukrajina njezin susjed". No, istaknuo je kako će prisutnost američkih radnika u Ukrajini automatski pružiti određeni stupanj sigurnosti.
10:00 - Ukrajinska vojska priopćila je da je tijekom noći oborila 107 od ukupno 208 ruskih dronova lansiranih na Ukrajinu. Prema njihovim navodima, dodatnih 97 dronova je "izgubljeno", što upućuje na korištenje elektroničkog ratovanja kako bi ih se preusmjerilo s ciljeva. U posljednje vrijeme Kijev bilježi značajan porast broja ruskih napada dronovima. Predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je samo uoči treće godišnjice rata na Ukrajinu ispaljeno 267 dronova.
Tijekom protekle tri noći ruska vojska lansirala je čak 551 dron na ukrajinski teritorij, što predstavlja jedan od najintenzivnijih valova napada od početka invazije. U isto vrijeme, regionalni guverner istočnoukrajinskog grada Kostjantinivke potvrdio je da je u napadu ruskih vođenih bombi ovog tjedna poginulo najmanje pet osoba.
9:21 - Još nisu poznati svi detalji sporazuma koji će danas potpisati Donald Trump i Volodimir Zelenski. No, prema dostupnim informacijama, ključni dio dogovora bit će osnivanje investicijskog fonda za obnovu Ukrajine. Ukrajinski premijer Denis Šmihal otkrio je kako će fondom zajednički upravljati Kijev i Washington. Ukrajina bi uložila 50% budućih prihoda od mineralnih resursa, nafte i plina, a sredstva bi se koristila za infrastrukturne projekte.
Zelenski je potvrdio postojanje fonda, ali za BBC izjavio da je "preuranjeno govoriti o iznosima". New York Times navodi da bi SAD mogao posjedovati najveći mogući udio u fondu, ali ne i potpunu kontrolu. Washington je u početku tražio kontrolu nad ukrajinskim resursima vrijednim 500 milijardi dolara, što je Kijev odbio, nakon čega je taj zahtjev povučen. Zelenski želi sigurnosna jamstva SAD-a, dok Trump sugerira da bi sporazum sam po sebi mogao poslužiti kao zaštita. Detalji će biti objavljeni nakon potpisivanja, a analitičari procjenjuju njegov utjecaj na odnose SAD-a i Ukrajine te geopolitičku ravnotežu.
9:00 - Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte najavio je da članice saveza intenziviraju ulaganja u obranu te pripremaju dodatnu financijsku pomoć za Ukrajinu. Njegove izjave dolaze nakon telefonskog razgovora s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom 27. veljače. "Odličan razgovor s Donaldom Trumpom. SAD i NATO postaju jači. Saveznici NATO-a ubrzano povećavaju ulaganja u obranu. Najavljeni su značajni porasti, a slijede i novi," objavio je Rutte na društvenoj mreži X. Također je istaknuo da NATO nastavlja podržavati Ukrajinu, naglasivši kako saveznici pripremaju milijarde dolara dodatne pomoći te doprinose sigurnosnim jamstvima za Kijev.
Great to talk with @realDonaldTrump
— Mark Rutte (@SecGenNATO) February 27, 2025
US & NATO are getting stronger. NATO Allies are moving quickly to invest more in defence. Big increases announced & others to follow.
On Ukraine, Allies are preparing billions more in aid + contributions to security guarantees. pic.twitter.com/d4zxbkGhsD
Ove izjave ukazuju na koordinirane napore NATO-a u jačanju kolektivne obrane i nastavku vojne podrške Ukrajini u jeku sukoba s Rusijom. Rutte je ranije poručio da je Europa spremna preuzeti vodeću ulogu u pružanju sigurnosnih jamstava Ukrajini. U objavi na mreži X 17. veljače, nakon summita u Parizu koji je okupio europske čelnike prije pregovora SAD-a i Rusije o mogućem okončanju rata, istaknuo je europsku odlučnost u jačanju sigurnosti. "Europa je spremna i voljna pojačati napore te preuzeti vodeću ulogu u osiguravanju sigurnosnih jamstava Ukrajini. Spremni smo i voljni uložiti znatno više u vlastitu sigurnost. Detalji se još definiraju, ali predanost je jasna," napisao je Rutte.
7:00 - Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u četvrtak da je sporazum o mineralima s Ukrajinom sigurnosno jamstvo koje Kijev treba protiv Rusije, odbacujući molbu britanskog premijera Keira Starmera za dodatnu vojnu podršku SAD-a. Starmer, koji se prvi put sastao s Trumpom u Bijeloj kući, nastojao je pridobiti Trumpovu naklonost, rekavši da je mir u Ukrajini postao moguć samo zahvaljujući njemu. Prije sastanka, Starmer je naglasio da dugoročni mir u Ukrajini nije moguć bez čvrstih američkih sigurnosnih jamstava, što je Trump gotovo u potpunosti odbacio. Trump je izrazio optimizam da bi se dogovor o primirju u Ukrajini mogao postići te da bi ruski predsjednik Vladimir Putin poštovao takav dogovor. "Pred nama je rasprava o tome kako to može funkcionirati. Moramo osigurati da sporazum traje", naglasio je britanski premijer. Starmer je naznačio da će Britanija povećati obrambenu potrošnju te će nastojati uvjeriti američkog predsjednika da će Europa osigurati potporu i sigurnosna jamstva Kijevu ako mirovni pregovori s Rusijom budu uspješni.
Niz kontroverznih izjava koje je dao Donalda Trump, uključujući da je Ukrajina započela rat i da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski bio "diktator" jer nije održao izbore tijekom rata također je potaknuo strah da će SAD postići dogovor s Rusijom koji bi bio štetan za Ukrajinu. Na pitanje novinara u jednom trenutku da ponovi svoju izjavu o ukrajinskom predsjedniku, Trump je rekao: "Jesam li to rekao? Ne mogu vjerovati da sam to rekao. Sljedeće pitanje", javlja Sky News.
Trump je nadalje sugerirao da bi planirani dogovor o mineralima s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim zapravo bio sigurnosni "zaštitni mehanizam". "Predsjednik Zelenski dolazi k meni u petak ujutro. I potpisat ćemo stvarno vrlo važan sporazum za obje strane jer će nas to stvarno dovesti u tu zemlju, raditi tamo", rekao je. U četvrtak je Putin upozorio "zapadne elite" da ne pokušavaju sabotirati normalizaciju odnosa između Rusije i Sjedinjenih Država, rekavši da će Moskva koristiti svoju diplomaciju i obavještajne službe kako bi spriječila takve pokušaje. Njegovi komentari činili su se kao prikrivena poruka Europskoj uniji i Britaniji. Trump je od početka svog drugog mandata upozoravao na pokretanje trgovinskih ratova i obećao uvođenje carina - kako neprijateljima, tako i saveznicima.
"Želimo da bilo kakav ekonomski odnos s Ujedinjenim Kraljevstvom bude temeljen na reciprocitetu i jednakim trgovinskim uvjetima", rekao je Trumpov savjetnik. U Ovalnom uredu, Trump se požalio na trgovinske odnose s Europskom unijom, iz koje je Britanija izašla 2020. "Naša trgovina je poštena i uravnotežena, a vi imate višak, tako da smo u različitom položaju", rekao je Starmer. Prema podacima američke vlade, SAD ostvaruje trgovinski višak u robnoj razmjeni s Britanijom.
U međuvremenu, američki potpredsjednik JD Vance, koji je također prisustvovao sastanku, rekao je da će čelnici raspravljati o "kršenju slobode govora u Britaniji koje je utjecalo na američke tehnološke tvrtke". "Ujedinjeno Kraljevstvo ima slobodu govora već jako, jako dugo", odgovorio je Starmer. Poput Macrona, Starmer će nastojati uvjeriti Trumpa da bi brzopotezni mirovni sporazum s Rusijom, bez sudjelovanja Ukrajine ili Europe, mogao dovesti do nove nestabilnosti na kontinentu, što ne bi bilo u interesu Sjedinjenih Država. Starmer je izjavio da je otvoren za slanje britanskih vojnika kao sigurnosna jamstva Ukrajini, ali samo uz sudjelovanje drugih europskih zemalja i "uz odgovarajuće uvjete".
Otvori KEKS Pay
Kod Trumpa nije bitno, što je rekao jučer. Isto tako i što kaže danas. Sutra će svakako reći nešto treće. A prekosutra....