Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 6
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
25. OBLJETNICA POVRATKA I OBNOVE PODUNAVLJA

Veleposlanik Glunčić u Beču otvorio izložbu “Mirna reintegracija i pravo na dom”

izložba
Foto: Snježana Herek
1/6
13.12.2023.
u 20:37

Riječ je o reprezentativnoj izložbi čiji izložbeni postav čine 32 panela na kojima je predstavljeno 98 fotografija. Jedan tužan, ali dojmljiv pogled unatrag na Domovinski rat, od velikosrpske agresije i progonstva stanovništva, preko uloge međunarodne zajednice i mirovnih pregovora do završetka procesa reintegracije i stvaranja preduvjeta za povratak, obnovu i razminiravanje.

“Mirna reintegracija i pravo na dom”, naziv je multimedijske izložbe fotografija, koja je u ponedjeljak otvorena u Udruzi hrvatskih poduzetnika (UHP) u Beču, u povodu 25. obljetnice završetka procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.
Riječ je o reprezentativnoj izložbi čiji izložbeni postav čine 32 panela na kojima je predstavljeno 98 fotografija.

Jedan tužan, ali dojmljiv pogled unatrag na Domovinski rat, od velikosrpske agresije i progonstva stanovništva, preko uloge međunarodne zajednice i mirovnih pregovora do završetka procesa reintegracije i stvaranja preduvjeta za povratak, obnovu i razminiravanje.

Organizator izložbe bila je Zajednica povratnika Osječko-baranjske županije (ZP OBŽ) i Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, u suradnji s Državnim arhivom u Osijeku i Državnim arhivom u Vukovaru, uz financijsku potporu Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, te podršku Veleposlanstva RH u Austriji.

Autori izložbe su predsjednik Zajednice povratnika Osječko-baranjske županije, publicist i tadašnji ratni izvjestitelj Branko Pek, ujedno i autor istoimenog dokumentarnog filma, te dr. sc. Ana Holjevac Tuković iz Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, na čijem je čelu ravnatelj prof. dr.sc. Ante Nazor, koji je također bio nazočan otvaranju bečke izložbe.

Izložbu je otvorio hrvatski veleposlanik u Austriji Daniel Glunčić, a nazočan je, između ostalih, bio i opunomoćeni ministar u Veleposlanstvu RH u Beču Silvio Kus.

Goste iz Hrvatske uvodno je pozdravio dopredsjednik UHP-a u Austriji Niko Ilić, u prisustvu drugog dopredsjednika Udruge Milana Lulića

. O značaju izložbe i njenom predstavljanju izvan hrvatskih granica, pa tako i u Austriji govorio je veleposlanik Glunčić.
“Važno je podsjetiti na sve ono što je prošla Hrvatska i hrvatski narod u Domovinskom ratu, kako se nikada više takvo što ne bi ponovilo. Ali i ukazati da je Hrvatska i hrvatski narod oduvijek pripadao Europi, za čiju se budućnost bori ravnopravno s ostalim članicama Europske unije”, naglasio je hrvatski veleposlanik u Austriji.

O izložbi i njenom nastajanju govorio je sam autor Branko Pek koji je ujedno nazočnima u sklopu izložbe prikazao i dokumentarni film o , kako je istakao, “zahtjevnom” procesu mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, čiji prvi kadrovi započinju općim napadom na Osijek 1991. godine.

“Taj je proces počeo 15. siječnja 1996. godine i završio je 15. siječnja 1998. godine, kada je oslobođen i posljednji okupirani dio zemlje i vraćen u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Ono što smo izložbom htjeli pokazati je da moguće zaustavljanje ratnih sukoba i razumom, odnosno postizanje mira bez žrtava i prolijevanja krvi. I naglasiti važnu ulogu međunarodne zajednice u uspješnom procesu mirne reintegracije, jedinstvene u povijesti Ujedinjenih naroda”, napomenuo je Pek.

U njegovom govoru i prikazanom filmu,  ali i katalogu na hrvatskom i engleskom jeziku koji je pratio bečku izložbu, pobrojani su i glavni akteri koji su dali važan doprinos mirnoj i uspješnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja. Među njima su posebno istaknuti američki generali Jacques Paul Klein i William Walker,  belgijski generali Josef Schoups i Willy Hanset, a na hrvatskoj strani predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, te dužnosnici dr. Ivica Kostović, Ivan Vrkić i Vesna Škare Ožbolt.

“Svi mirovni pregovori hrvatske vlasti i predstavnika međunarodne zajednice s vodstvom pobunjenih Srba u Hrvatskoj o mirnoj reintegraciji okupiranog hrvatskog teritorija u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske u razdoblju od 1995. do 1998. godine bili su bezuspješni. Za uspjeh misije UNTAES-a bila je potrebna i suradnja s predstavnicima pobunjenih Srba u hrvatskom Podunavlju, koji su pristali na mirnu reintegraciju tog područja tek nakon što su hrvatska vojska i policija početkom kolovoza 1995. godine porazile srpske snage  u oslobodilačkoj operaciji Oluja i Bljesak”, rekla je dr. sc. Ana Holjevac Tuković. Napomenula je kako su završetkom procesa reintegracije, ispunivši sve obveze koje su bile predviđene Temeljnim sporazumom i Rezolucijom 1037 UN-a od siječnja 1996. godine, stvoreni preduvjeti za povratak stanovništva i uspostavu hrvatske vlasti.

“Proces mirne reintegracije završio je 15. siječnja 1998. godine kada je RH u cijelosti uspostavila nadzor nad svojim međunarodno priznatim granicama”, rekla je dr. Holjevac Tuković, ustvrdivši da se misija UNTAES smatra jednom od najuspješnijih mirovnih misija UN-a u svijetu.

Ono što je bilo zajedničko svim govornicima je da su istaknuli kako je Hrvatska mirnom reintegracijom “pokazala svoju opredijeljenost za mir, demokraciju i miran suživot sa srpskim stanovništvom u Podunavlju”.

Nakon otvaranja izložbe predsjednik ZP OBŽ-a Pek zahvalio se je prigodnim poklonima domaćinima  koji su omogućili da izložbu vide i bečki Hrvati i njihovi austrijski prijatelji.

Poseban poklon uručen je veleposlaniku Glunčiću, kojem je Nevenko Letić, akademski slikar iz Belog Manastira poklonio svoj impresivan umjetnički rad: ulje na platnu gaženja “crvenog fiće” u Osijeku u lipnju 1991. godine,
Veleposlanik Glunčić,  srdačno se je u ime Veleposlanstva RH u Beču, zahvalio na daru. Autor izložbe Pek je rekao kako nakon Beča, izložba seli u siječnju u Budimpeštu, a potom su kao izložbene destinacije predviđene Berlin i Ženeva.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije