Razvoj situacije na Bliskom istoku podsjeća nas na međusobnu povezanost svih dijelova svijeta. Posljedice sukoba u Perzijskom zaljevu vrlo su se brzo počele osjećati na globalnoj razini: porasle su cijene nafte i plina, kao i razne druge robe, od kemikalija i gnojiva do hrane, piše Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije. Danas, kad su geopolitičke napetosti sve veće, moramo što više njegovati odnose s partnerima s kojima dijelimo vrijednosti i viziju svijeta utemeljenog na pravilima. Upravo se zato danas nalazim u Australiji. Europska unija i Australija geografski su na suprotnim stranama svijeta i ta se udaljenost zbog poteškoća s kojima se suočavamo može učiniti još i većom. Ali povijest nam govori da to ne mora biti tako. U vrijeme najvećih kriza u prošlom stoljeću uvijek smo stajali na istoj strani. Jedni drugima nismo stranci, već nas veže duboko prijateljstvo i zato u ovo vrijeme novih nestabilnosti moramo dodatno učvrstiti te veze.
Australija se nalazi u samom središtu indo-pacifičke regije, koja brzo postaje centar globalnog gospodarstva. U toj regiji živi oko 60 % svjetskog stanovništva, a tu se nalaze i neka od najbrže rastućih gospodarstava na svijetu. Više od 40 % robe koja se uvozi u EU potječe iz tog dijela svijeta, tako da su morski putovi koji tuda prolaze jedan od izvora našeg blagostanja. Jačanje veza s indo-pacifičkom regijom strateška je potreba Europe. Pojačanom suradnjom EU-a i Australije povećat će se sigurnost naših društava. Zajedno već dugo stojimo na braniku slobode. Tako je bilo na plažama u Normandiji, a tako je i danas, kad je Australija najveća zemlja koja podupire Ukrajinu, a nije članica NATO-a. Aktualna događanja na Bliskom istoku pokazuju da se nestabilnost u jednoj regiji osjeća i daleko izvan njezinih granica. Stoga je stabilnost Indo-pacifika usko povezana sa sigurnošću i stabilnošću Europe.
Upravo zato sklapamo partnerstvo EU-a i Australije u području sigurnosti i obrane. To će partnerstvo omogućiti proširenje zajedničkih vježbi, produbljenje suradnje u području hibridnih prijetnji i učvršćivanje veza između naših obrambenih industrija. Neka europska poduzeća već imaju razvijeno poslovanje u Australiji – Thales ondje zapošljava gotovo 3800 ljudi, a Rheinmetall je najveći dobavljač vojnih vozila za Australske obrambene snage. Naše partnerstvo dodatno će produbiti tu suradnju, stvoriti ekonomije razmjera i smanjiti troškove na obje strane. Obostrani prosperitet najveći je jamac sigurnosti obiju strana. To temeljno načelo Europske unije glavna je značajka i našeg odnosa s Australijom. Australija, čije je gospodarstvo vrijedno 1,7 bilijuna eura, već je treći najveći trgovinski partner i drugo najveće odredište za ulaganja EU-a. No ne veže nas samo trgovina, već i demokratske vrijednosti i standardi, od prava radnika do sigurnosti na internetu.
Pa ipak, naše ambicije premašuju naše trenutačne gospodarske odnose i vrijeme je da poradimo na njihovu razvoju. Zato EU i Australija planiraju potpisati povijesni sporazum o slobodnoj trgovini, na temelju kojeg će se ukinuti carine na većinu trgovine između EU-a i Australije, zahvaljujući čemu bi BDP EU-a do 2030. mogao narasti za 4 milijarde eura. Usto će se i olakšati tokovi ulaganja u oba smjera. Europski ulagači u Australiji danas se suočavaju sa strožim provjerama nego njihovi azijski konkurenti. Australski mirovinski fondovi, koji upravljaju imovinom vrijednom gotovo 3 bilijuna eura, istovremeno traže stabilne destinacije za ulaganja u inozemstvu. Europa je tu jasan izbor. Otvaranje tih kanala nesumnjivo će donijeti koristi za obje strane.
Naša gospodarstva nisu samo usklađena, nego se i nadopunjuju. Riječima premijera Albanesea, u Australiji se može naći gotovo cijeli periodni sustav kritičnih minerala. Ona je najveći svjetski dobavljač litija i ima minerale potrebne za pokretanje čistih tehnologija budućnosti – od električnih automobila u Španjolskoj do odobalnih vjetroelektrana na Baltičkom moru. Ovaj sporazum pomoći će nam da osiguramo pristup tim važnim materijalima, a budući da će se na temelju njega ukinuti carine ne samo na sirovine, već i na prerađene proizvode, olakšat će i zajednička ulaganja u lokalna postrojenja za preradu i visokovrijednu proizvodnju.
U vrijeme sve veće instrumentalizacije kritičnih resursa Europa i Australija mogu pružiti drugačiji primjer. Zajedno možemo izgraditi sigurne i odgovorne lance opskrbe koji pomažu lokalnim zajednicama i u kojima se istovremeno poštuju visoki ekološki standardi. Takvi su sporazumi dio šireg nastojanja Europe da postigne stratešku neovisnost. U svijetu koji je danas obilježen sukobima i gospodarskom prisilom suverenost podrazumijeva smanjenje ovisnosti. To znači da nijedna zemlja ne može prijetiti našem gospodarstvu uskraćivanjem pristupa energiji, poluvodičima ili elementima rijetkih zemalja. Takva se neovisnost ne može postići u izolaciji. Naprotiv, da bi se postigla, potrebna su čvrsta partnerstva u raznim područjima s pouzdanim saveznicima.
Ti su ciljevi zajednički Europi, Australiji i mnogima drugima. Trgovinski se tokovi ne smanjuju, ali se mijenjaju. Od Indije do Meksika i od Brazila do Australije, zemlje teže istome: sigurnosti, blagostanju i slobodi da same biraju svoj put. Dok na globalnoj razini neprestano dolazi do promjena, Europska unija ističe se kao stabilan i pouzdan partner. Proširujemo dobre odnose sa zemljama u cijelom svijetu.
Samo u prva tri mjeseca ove godine sklopili smo povijesne sporazume s Mercosurom, Indijom i sada s Australijom – prava trgovinska trilogija! Zajedno stvaramo mrežu otvorene i pravedne trgovine. U konačnici, radi se o povjerenju i vjeri u to da se otvorenost i sigurnost ne moraju međusobno isključivati i da partnerstva jačaju, a ne oslabljuju suverenost. Želimo pokazati da su u svijetu u kojem vlada nesigurnost partneri najjači kad nastupaju zajednički.
Otvori KEKS Pay
